Vrijednost izvoza roba porasla je u odnosu na siječanj 2023. za 1,8%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 3,1% godišnje. Intenzivan godišnji pad tijekom prošle godine bila je posljedica visoke baze (osobito kod cijena energije), odnosno snažnog rasta vrijednosti robne razmjene tijekom 2022. Normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene.
Navedeno se zrcali i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (160,7% kod izvoza odnosno 180,3% kod uvoza roba). Uz to isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast i izvoza i uvoza roba (3,9% odnosno 6,2%). Naravno, važno je skrenuti pažnju da se radi o nominalnim kategorijama. Naime, na rast vrijednosti međunarodne razmjene u ostalim kategorijama utjecale su i više cijene, kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova poput cijena energije. Na početku 2024. je, isključujući Mineralna goriva i maziva, godišnji rast izvoza iznosio 4,7%, a uvoza 7,6%.
U siječnju je vrijednost izvezenih roba iznosila 1,7 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini manje za 3,5%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 2,9 mlrd. eura, povećala se za 1,6% u odnosu na kraj 2023. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,2 mlrd. eura (+9,8% na mjesečnoj razini i -9,2% u odnosu na siječanj 2023.). Produbljivanje manjka u robnoj razmjeni u odnosu na kraj prošle godine posljedica je pada vrijednosti izvoza roba uz rast uvoza, čime se pokrivenost uvoza izvozom spustila s 61,6% na 58,5%.
Prema NKD-u, u siječnju na godišnjoj razini relativno snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza još uvijek bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-16% kod izvoza i -69,6% kod uvoza), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-47,9% odnosno -48,8%) te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije i okoliša (-45,1% odnosno +33,0%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 7,4%, a uvoza za 5,0%. Iako se ovdje također radi o vrijednostima na koje značajan utjecaj imaju promjene cijena, mješoviti rezultati unutar prerađivačke industrije mogu odražavati promjene u potražnji za pojedinim dobrima, što je u skladu s trenutačno prigušenim industrijskim aktivnostima u europodručju. Iako se očekuje postepen oporavak vanjskotrgovinske potražnje u 2024. godini, isti će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika.
Hrvatska je na tržište Europske unije u siječnju izvezla robe u vrijednosti od 1,2 mlrd. eura ili više od 68% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 0,7%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 5,6% i vrijednost uvoza od 2,4 mlrd. eura (81,8% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 1,2 mlrd. eura (+10,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Najvažniji trgovinski partneri unutar EU bili su Italija, Njemačka i Slovenija, a čine više od 50% ukupne razmjene s državama članicama. U razmjeni su članice CEFTA-e činile gotovo 20% izvoza i 5,4% uvoza roba, pa se višak u razmjeni povećao za 68,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 182 mil. eura.
