SEEbiz.eu

Riječ je o povećanju penalizacije prijevremenog umirovljenja koji u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju predlažu stručnjaci iz HZMO-a i Ministarstva gospodarstva, a u posjedu je Večernjeg lista. Faktor umanjenja za prijevremenu starosnu mirovina sa 0,15 posto povećat će se na 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.

S druge strane, za isti postotak predlaže se nagrađivanje onih radnika koji požele raditi i nakon zakonske granice za umirovljenje. To znači da bi radnik koji u mirovinu odlazi sa 70 godina imao za petinu veću mirovinu od kolege koji je na istom radnom mjestu i s istom plaćom zaradio "klasičnu" starosnu mirovinu. I danas je moguće raditi nakon 60., odnosno 65. godine života, ali bez ikakvih beneficija. Osim dragovoljnog, stimuliranog produljenja radnoga vijeka, izmjene zakona predviđaju i povećanje zakonske granice umirovljenja za žene sa 60 na 65 godina. To se, ipak, neće dogoditi preko noći: od 2011. do 2020. godine svake će se godine granica za starosnu mirovinu žena povećavati za 6 mjeseci.

Od 1. siječnja iduće godine poštari više neće donositi gotovinu na kućni prag umirovljenika. Mirovina će se ubuduće isplaćivati na račun banke, a samo iznimno putem pošte. Logika zakonodavca je jasna: za isplatu mirovine na račun u banci država ne plaća postotak, a Pošta je za uslugu isplate mirovine godišnje naplaćivala više od 100 milijuna kuna.

Povećanje izdvajanja u II. stup, iako je bilo najavljeno, zasad nije pretočeno u zakonski prijedlog, ali se dogovor o tome – sukladno programu gospodarskog oporavka premijerke Jadranke Kosor – očekuje do Božića. Za taj potez država će morati napraviti prilično jaku financijsku konstrukciju: na godišnjoj razini u stupu generacijske solidarnosti (I. stup) nedostaje oko 17 milijardi kuna, što se nadomješta iz državne blagajne. Kad bi se izdvajanje za II. stup povećalo samo jedan posto, a da se ne povećava mirovinski doprinos iz plaće, rupa u isplati mirovina povećala bi se za milijardu. Izmjene zakona ne rješavaju problem proračunskih izdvajanja za isplatu mirovina. Taj se problem, kažu u Ministarstvu gospodarstva, može riješiti samo novim zapošljavanjem – uravnoteženjem omjera radnika i umirovljenika. Trenutačno, prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, jednu mirovinu financijski pokriva tek 1,27 radnika.