Datum objave: 9/21/2009 | 1:44 PM
Zadnja izmjena: 9/21/2009 | 2:01 PM

ICT

BSA: Hrvatski IT sektor konkurentniji nego lani!

Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB - Prema rezultatima istraživanja o konkurentnosti u IT industriji za 2009. godinu, Hrvatska je s rezultatom od 38.3 poena plasirana na 37. mjesto od ukupno 66 zemalja diljem svijeta. U odnosu na zemlje u užoj regiji, Hrvatska je u 2009. ostvarila najveći napredak – za 4 mjesta gore na ljestvici (od 41. u 2008. na 37. u 2009).

Usprkos tome, u Istočnoj Europi Hrvatska i dalje zauzima deseto mjesto od ukupno 15 zemalja. Najbolje uvjete za razvoj IT konkurentnosti u svijetu imaju SAD (78,9/100 bodova), Finska (73,6/100 bodova) i Švedska (71,5/100 bodova). Ovo su samo neki od rezultata studije koju je provela ugledna analitička kuća Economist Intelligence Unit, a sponzoriralo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA).

„Tijekom protekle godine, Hrvatska je poboljšala poslovnu okolinu, IT infrastrukturu, razvoj i istraživanja te – ako Vlada Republike Hrvatske prihvati sugestije iz studije – u nadolazećim godinama očekujemo daljnja poboljšanja i još bolji plasman Hrvatske u ovom istraživanju.“

Studija koja je provedena u 66 zemalja diljem svijeta, treću godinu zaredom ocjenjuje i uspoređuje učinkovitost zemalja u izgradnji okruženja poticajnog za povećanje konkurentnosti IT industrije.

„U današnjem gospodarskom okružju, podrška jakom tehnološkom sektoru važnija je no ikad. Tehnologija može pokrenuti oporavak gospodarstva i stvoriti dugoročni gospodarski rast,“ kaže Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj, „Tijekom protekle godine, Hrvatska je poboljšala poslovnu okolinu, IT infrastrukturu, razvoj i istraživanja te – ako Vlada Republike Hrvatske prihvati sugestije iz studije – u nadolazećim godinama očekujemo daljnja poboljšanja i još bolji plasman Hrvatske u ovom istraživanju.“

Studija pokazuje da Hrvatska najbolje stoji u području poslovne okoline, pravnog uređenja i podrške za razvoj IT industrije. Područja za daljnja poboljšanja uključuju IT infrastrukturu, ljudske resurse te razvoj i istraživanja. Pet najbolje ocijenjenih zemalja u regiji Istočne Europe su Estonija (23. mjesto, 55,6 bodova), Češka (26. mjesto, 47,0), Mađarska (28. mjesto, 46,1), Slovenija (29. mjesto, 45,3) te Litva (31. mjesto, 43,3 boda).

„Na globalnom planu, IT sektor je prebrodio krizu razmjerno dobro, unatoč smanjenoj potrošnji,“ kaže Denis McCauley, direktor globalnih tehnoloških istraživanja Economist Intelligence Unita, „Umjesto forsiranja kratkoročnih mjera za jačanje produktivnosti sektora ili podrške slabo stojećih IT proizvođača, donositelji političkih odluka trebaju ostati usredotočeni na jačanje fundamentalnih aktivatora dugoročne konkurentnosti sektora.“

     
 

6 ključnih aktivatora konkurentnosti

Prema Economist Intelligence Unitu, postoji šest ključnih faktora koji moraju biti zadovoljeni da bi se omogućio razvoj IT sektora: kvalificiranost, znanje i vještine; kultura koja potiče inovacije; IT infrastruktura na svjetskoj razini; snažno zakonodavstvo koje štiti intelektualno vlasništvo; stabilno, otvoreno i konkurentno gospodarstvo; te državno vodstvo koje može održati dobar omjer između promocije tehnologija i slobode tržišnog poslovanja.

Zemlje koje su pokrenule svih šest „aktivatora“ konkurentnosti standardno su utočište visokorazvijenih IT industrija. Svrha studije jest ukazati vladama na jakosti i slabosti u podršci snaženju domaćeg IT sektora.

Ostali rezultati istraživanja Economist Intelligence Unita i preporuke BSA:

* Širokopojasne mreže značajan su faktor za konkurentnost u IT sektoru – razlika u konkurentnosti mogla bi se povećati u zemljama koje ih sporije usvoje. Tehnološke tvrtke zahtijevaju brz, pouzdan i siguran pristup internetu, a važnost širokopojasnog interneta rast će s količinom IT usluga i aplikacija isporučivih putem interneta.

* Investicije u razvoj znanja i vještina ostaju dugoročni imperativ. Zemlje koje osiguraju razvoj znanja i vještina u području informacijske tehnologije, poslovanja i stranih jezika, generirat će jaču radnu snagu.

* Zaštita i podrška „državnih prvaka“ smetat će pokušajima oporavka – ali i dugoročnijoj konkurentnosti sektora. Vlade moraju napraviti razliku između podrške jačanju industrijskog rasta i ulaganja te podrške nepoštenoj tržišnoj praksi i protekcionizmu koji šteti konkurentnosti.

* Sustavi intelektualnog vlasništva sve su bolji na mnogim rastućim tržištima, no potreban je daljnji napredak. Zaštita intelektualnog vlasništva i dalje je od presudne važnosti za IT konkurentnost i relativno povoljan način poticanja dugoročnog gospodarskog razvoja.