Erdut: Sustav navodnjavanja koji će osigurati dvije žetve

Te sustave već koriste u Izraelu i SAD-u gdje čak i neplodno tlo pretvaraju u plodno, piše HRT..

Zeleni se soja na ovoj oranici. Jer vodu je dobila kada joj je bilo napotrebnije. A još donedavno ovdje je rasla durum pšenica.

- Dosta kasno smo posijali - 15. srpnja, jel su velike količine kiše koje su bile u proljeće produžile vegetaciju i sazrijevanje pšenice i 15. srpnja je bio već neki rok, bojali smo se. Međutim uz ovaj sustav za navodnjavanje vidimo da je ona prestigla čak i one soje koje su sijane 20. lipnja. Jako smo zadovoljni, rekao je Stjepan Zorić.

Nadomak njivi - Dunav. I dovoljno je samo pokrenuti sustav da bi se pomoglo usjevima.

Najčešće u Slavoniji nema problema s oborinama, ali je loš njihov raspored. Osobito u posljednjih nekoliko godina. Zato na ovom gospodarstvu više ne žele ovisiti o nebu.

- Izrael uz nikakvu poljoprivrednu površinu i kvalitetu zemlje proizvodi hrane i izvozi u Europu što je apsurd, a je li moguće imati 2 žetve u Slavoniji ili ne, mi bismo htjeli s ovim sustavom provjeriti, kaže Stjepan.

- Stvarno s vodom možemo postići drugu žetvu, veće prihode imamo. Isplatit će se, nadamo se za jedno 10 godina sigurno, s nekim minimalnim radovima, ali isplatit će se definitino, nema sumnje, nadovezao se Filip Zorić.

Zato treba istražiti sve mogućnosti. Makropokus na čak 30 hektara trebao bi veoma brzo dati odgovore. Jer tlo se obrađivalo na tri načina, sijane su dvije vrste sortimenta i tri sklopa - od 600 do 750 tisuća biljaka po hektaru. Traži se pravi omjer vode, ali i prihrane s ekološki dopuštenim preparatima.

- Kroz ovaj sustav možemo pustiti i naše biostimulatore pa biljka dobiva vodu i ishranu, aminokiseline koje su potrebne za očuvanje cijele vegetacije tijekom stresnih uvjeta koji se nažalost sve češće događaju, rekao je Ivan- Ante Lukačević, stručnjak za ratarsku proizvodnju.

- Toplotni udari i prekomjerne temperature imaju negativan utjecaj na vegetaciju, a s obzirom da na rok sjetva postrne soje do cvatnje dolazi u najvećem toplinskom valu i biljka doživljava stres koji može rezultirati u vidu odbačenih cvjetova i mahuna što u konačnici rezultira negativno na cjelokupni prinos. S primjenom biostimulatora na bazi morskih algi i aminokiselina biljnog podrijetla trudimo se to spriječiti. I kao što možemo na primjeru vidjeti ovdje nema ničega odbačenog, istaknula je Ana-Marija Mlinarić, stručni suradnik za gnojidbu.

- Nekakav normalni prinos je 4, 5 tona kod nas, vjerujemo da možemo ostvariti 3, evo sad kakva je situacija, kako profesori broje etaže i mahune. Kako to sada izgleda vjerujemo da već imamo tri tone prinosa, da bi trebali imati. Vidjet ćemo što donosi jesen. Još do 15. listopada ili do kraja listopada ima vremena. Nadamo se da neće biti mrazeva pa ćemo vidjeti. Nadamo se da će biti dobro, kaže Stjepan Zorić.

Uz pomoć struke osmislit će se i plodored. Najvažnije je odabrati dohodovne kulture, prihvatljive za naše tržište, a moći će se uzgajati i povrće za naše prehrambene tvrtke.

- Posebno smo tražili da sustav ima mogućnost doziranja i folijarnih gnojiva i mogućnost zaštite. Znači u jednom prohodu ovaj sustav može raditi navodnjavanje biljaka, može raditi folijarnu prihranu i može raditi zaštitu ako je potrebno, ističe Stjepan.

- Sustav je kompletno samostalan, vi ga nadzirete, kontrolirate i kompletno sami sebi određujete koliko ćete vode dati, objasnio je Srđan Vakanjac, tehnički specijalist za sustave natapanja.

- Upravlja se sustavom preko mobitela. Samo pustimo na mobitel određenu litražu koliko želimo da padne kiše, kišnice, koliko hoćemo da ide sustav, hoćemo da ide 10 sati, 12 sati i sve je uglavnom automatizirano, kaže Filip Zorić.

- Pričamo o ekološkom sustavu poljoprivrede, konvencionalnoj obradi tla, drugoj žetvi već godinama, evo jedan od dobrih primjera poljoprivredne prakse da je napokon netko to i ostvario na našem području. Jer žalosno tri rijeke teku kraj Slavonije, a netko da bi kantu vode uzeo, ustvrdio je Bojan Stipešević s Fakulteta agrobitehničkih znanosti u Osijeku.

- Riječ je o drugoj žetvi. Prva žetva koja je bila znači pšenica ostavila je biomase kao kultivira se ovo tlo. Znači druga kultura praktički ne mora ostaviti može se kompletno skinuti biomasa. Možemo računati da će ovdje ostasti 120 tona biomase odnosno slame od soje što je izvrsni energent odnosno zamjena za fosilna goriva, rekao je Davor Kralik, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Biomasa, pogotovo žetveni ostatci, u nas se koriste vrlo malo. Najveći dio izvozimo ih u Mađarsku gdje se od njih proizvodi struja. Hrvatska je uvozi i do 40%. Uz to mogli bi se proizvoditi peleti i briketi za grijanje. Što bi bilo dobro i za zaštitu okoliša.

- Biomasu koju mi trenutno imamo trebali bi pretvarati u energiju . Konkretno znači ovdje osim soje, može se saditi bilo koja druga kultrua, počevši od sirka, znači koje nisu konkurenti hrani, proizvodnji hrane, ali mogu biti izvrsna sirovina za toplinska postrojenja i proizvodnju energije iz bioplina, rekao je Davor Kralik.

Kako bilo teško je više zamisliti ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju bez natapanja. Naročito u doba kada su vremenski ekstremi sve češći.

- Mogla bi država pomoć. Jel otkud mi dobijemo vodu. I nikome je ne platimo, Bog nikad nije poslao račun. A sad bi neke strukture naplatile silnu vodu tako da jako puno ljudi odustaje od navodnjavanja koje je neizostavna mjera bilo kakve poljoprivredne budućnosti, rekao je Bojan Stipešević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

- Svi naši projekti su koncipirani, usklađeni s projektima EU. Tako da gledamo da sve što ulažemo ipak dobijemo neku financijsku pomoć od EU. Tako i ovaj projekt navodnjavanja je dio većeg projekta koji je vrijednosti 7 milijuna kuna, otkrila je Josipa Zorić.

- Drago mi je da se počelo nešto događati na području navodnjavanja i da su uspjeli iskoristiti naš najveći prirodni resurs koji imamo u našim krajevima, to je rijeka Dunav, poručio je zamjenik načelnika Općine Erdut, David Sušac.

Iznimno važno jer se gospodarstva mogu okrenuti i manje zahtjevnim kulturama na kojima mogu zaraditi. A ne da ovise o vremenskim prilikama ili neprilikama. Bili bi tako i konkurentniji na tržištu s većim količinama, ali i kvalitetnijim proizvodima.