Automobilska industrija: Europa sve više zaostaje

Nekoliko kineskih marki ušlo je ove godine na njemačko tržište, naveo je institut, dodavši da ih Nijemci sada mogu kupiti osam. Njihov udio u prodaji još je uvijek vrlo skroman i iznosi samo 1,5 posto.

Skok uvoza u prvoj polovini godine potaknuli su i automobili koje u Kini proizvode strane autokompanije, poput BMW-ovog električnog iX3 njemačkog BMW-a.

Istraživanje njemačkog instituta pokazuje da je njemački izvoz vozila i dijelova u Kinu istodobno pao za 21 posto i predstavlja tri četvrtine ukupnog pada izvoza u Kinu.

“Poslovni model koji je prije podupirao proizvodnju automobila u Njemačkoj – međukontinentalni izvoz visokokvalitetnih vozila – izložen je sve snažnijem pritisku”, napisali su autori studije Juergen Matthes i Thomas Puls. “Njemački proizvođači već godinama ubrzano sele proizvodnju u Kinu, sada i u donedavno otpornoj premium klasi”, naveli su.

Šira slika pokazuje da su vozila sve češće azijski proizvod, pa su tako vozila proizvedena u azijskim zemljama lani činila gotovo 60 posto svjetske proizvodnje. U 2000. godini njihov je udio iznosio samo oko 31 posto.

Europa gubi važnost u automobilskom sektoru i poziciju među prvih 10 svjetskih proizvođača zadržale su samo Njemačka i Španjolska. U 2000. skupina je obuhvaćala i Francusku, Britaniju i Italiju.

Korijeni relativne otpornost Njemačke leže u ranom ulasku na kinesko tržište, u 80-im godinama prošlog stoljeća, piše IW.

Njemačka je u određenim razdobljima smatrana slabom karikom u nastojanjima Zapada da se odvoji od Kine, s obzirom na snažne poslovne veze Berlina i azijske supersile koja je u 2016. postala najveći njemačkki trgovinski partner.on China – which its policymakers have dubbed “de-risking”.

Lani se i Berlin pridružio onima koji nastoje smanjiti ovisnost o Kini.

Analiza 17-postotnog pada njemačkog uvoza iz Kine u prvoj polovini godine otkriva prve naznake smanjenja njemačke ovisnosti o Kini, zaključuju autori IW-ove studije.

Oko 70 posto grupa proizvoda s relativno visokom vrijednošću danas ima manji udio u kineskom tržištu. Donedavno činili su više od polovine kineskog uvoza.

Tržišni udio nešto manje od 16 posto tih skupina proizvoda smanjio se više od 20 postotnih bodova, pokazalo je istraživanje, ne navodeći poimence proizvode ni tržišne udjele.

Udio kemikalija u padu ukupnog kineskog uvoza iznosi 14 postotnih bodova.

Prerano je za izvođenje jasnih zaključaka iz podataka o smanjenju rizika, ističu u institutu, dodavši da im vlasti moraju osigurati više podataka.

“Žurno nam trebaju informacije kako bismo znali koji su proizvodi nužni, kakvu ulogu igraju u opskrbnim lancima kompanija i mogu li se nabaviti u dovoljnoj količini i u kratkom roku iz drugih zemalja ili iz domaće proizvodnje”, poručuju iz IW-a.