Da je takva uredba već na snazi, što nije, nego je tek prošla javnu raspravu i Komisija nije još ni iznijela konačni prijedlog koji bi se trebao usvojiti, i Rimčeva Nevera morala bi za kupce u EU biti opremljena zakonski propisanim sustavom koji bi mogao sadržavati i takva upozorenja vozaču kao što je vibriranje papučice gasa već pri blagom prekoračenju brzine, a kamoli pri jurnjavi Jadranskom magistralom kod Dubrovnika brzinom od 230 km/h, kako je zabilježeno i otkriveno prošloga tjedna.
Nacrt delegirane uredbe predviđa da prve dvije godine nakon usvajanja pravilo o obveznoj ugradnji “inteligentnih sustava za pomoć pri kontroli brzine” (ISA) vrijedi samo za nove modele vozila koji se prodaju na tržištu, a potom, dvije godine kasnije, i za sva nova vozila koja se prodaju. Nacrt uredbe spominje srpanj 2022. i srpanj 2024. kao ta dva roka. Ali usvajanje same delegirane uredbe, vjerojatno zbog pandemije, kasni u odnosu na taj prvotni plan, piše Večernji list.
Ideja je da sva nova vozila budu opremljena inteligentnim sustavom koji očitava sve prometne znakove uz cestu i pazi da vozač ne prekorači maksimalnu propisanu brzinu. U nacrtu Komisija predlaže da proizvođači dobiju mogućnost sami odabrati između četiri načina na koji bi njihov ISA sustav upozoravao vozače.
U sva četiri načina vozač bi mogao “pregaziti”, tj. poništiti sustav upozorenja jer ideja nipošto nije da računalo preuzme kontrolu nad automobilom i brzinom kojom se kreće, nego je uvijek vozač taj koji ima kontrolu. Javna rasprava o tom nacrtu novog europskog propisa završila je prije mjesec dana i u njoj je bilo zanimljivih komentara. Nizozemska tvrtka TomTom, primjerice, traži da se sustav ne oslanja samo na automatsko prepoznavanje prometnih znakova po putu jer razne životne situacije, poput kamiona koji zaklanja pogled ili kiše koja smanjuje ograničenje napisano brojkom na znaku, mogu dovesti do grešaka, što bi se moglo izbjeći ako se sustav oslanja na mape razvijene u sklopu proizvoda za GPS navigaciju. Austrijska gospodarska komora je pak upozorila da ne treba kažnjavati proizvođače koji u svoje automobile već sami, svojom voljom i željom da budu napredni, ugrađuju neku vrstu ISA sustava. Njihov je prijedlog da se takvim modelima vozila dozvoli da ostanu na tržištu, a da se zakonska obveza ugradnje ISA-e odnosi samo na modele u koje takvo što nije nikad ugrađivano.
No Komisija već u nacrtu upućenom u javnu raspravu zauzima stav da su postojeći sustavi koji imaju samo vizualno upozorenje na navigacijskom ekranu o tome da vozač vozi brže od dozvoljenog, barem 20 posto manje učinkoviti od nova četiri koja se predlažu, jer vozači često ne vide upozorenje koje im javlja sustav.
Postojeći sustavi sa zvučnim upozorenjima, pak, jesu učinkovitiji, ali slaba im je strana to što vozače mogu iritirati. Europsko vijeće za sigurnost u prometu (ETSC) zamjera Komisiji na tome što je u nacrtu zamislila sustav kaskadirajućeg zvučnog upozorenja (treći od četiri moguća načina funkcioniranja ISA sustava) kao jednako učinkovit kao ostali. Vozači koje taj zvuk iritira bit će skloni isključivati takav sustav upozorenja, smatraju u ETSC-u. U javnoj raspravi javio se i Međunarodni savez pješaka koji traži da Komisija predloži takav tekst uredbe koji ne bi dopuštao vozačima da isključuju nešto što misle da ih samo iritira, a jamči sigurnost u prometu. Javio se i Europski savez biciklista koji podržava sve što kažu pješaci (i obrnuto) te podsjeća na istraživanje koje je utvrdilo da povećanje brzine vozila za samo 1 km/h vodi k povećanju sudara s ozljedama za 3% i 4-5-postotnom povećanju fatalnih sudara. I oni traže da nova uredba priznaje samo sustave koji učinkovito potiču vozača da im se podvrgne, odnosno da se zabrane sustavi koji omogućuju lako isključivanje, piše Večernji list.
