Rimcu milijardu i pol kuna za razvoj automobila bez vozača

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u vrijednosti 6,3 milijardi eura, kako doznaje dnevnik, privatni poduzetnici ipak će moći dobiti izravno najmanje 30 posto sredstava, ne 10 posto kako se prvotno planiralo, a jedan od projekata koji će Hrvatska kandidirati na prijedlog Ministarstva prometa jest i velika investicija vlasnika Rimac automobila, Mate Rimca.

Riječ je, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, o investiciji u istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture koja se mjeri u stotinama milijuna eura i koju bi Rimac do 2025. razvijao u Hrvatskoj, a Planom bi Europska unija mogla Rimcu sufinancirati oko 200 milijuna eura.

Točnije, Rimac planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prometom u Zagrebu. I to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije koje je sposobno voziti bez čovjekove asistencije, a njime se upravlja samo umjetnom inteligencijom, putem kamera i senzora.

Drugi dio projekta obuhvaća razvoj i gradnju infrastrukture za ta vozila koja će služiti za njihovo održavanje i čišćenje, a objekt bi trebao biti dio multimodalnog terminala u Zagrebu te bi se na taj način Rimčeva vozila povezala sa ZET-ovim tramvajima i autobusima te prigradskom željeznicom.

Dio je projekta, naravno, i razvoj softverskog rješenja uz pomoć kojeg bi se upravljalo cijelim prometom. Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila koja bi mogla zamijeniti velik broj taksi-vozila, a koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024.

Razvoj infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s terminalom, pak, planira se za 2024.

U tvrtki Rimac automobili nisu mogli puno reći o projektu jer čekaju službenu odluku Europske komisije koja bi Nacionalni plan trebala prihvatiti na ljeto, ali kažu da bi se vozila nove mobilnosti trebala razvijati u sklopu njihova kampusa koji planiraju graditi, ali i u novim pogonima, gdje se planiraju velika ulaganja i dodatna zapošljavanja, donosi Jutarnji list.