Sveta Nedelja i Rimac Automobili potpisali ugovor o pravu građenja kampusa

Projekt tehnološki naprednog sjedišta (kampusa) uključuje uz ostalo testnu stazu, urede, radne prostore, smještajne kapacitete i muzej.

Kompleks je dizajnirao hrvatski arhitektonski ured 3LHD i biti će baza za istraživanje, razvoj i proizvodnju te će tako omogućiti tvrtki da izraste od proizvodnje prototipova i projekata u manjim serijama do velikoserijske proizvodnje električnih pogonskih sklopova visokih performansi i baterijskih sustava za brojne globalne automobilske kompanije.

Za razliku od većine lokacije u automobilskoj industriji, gdje su postavljene visoke ograde i razina tajnosti, Rimac Kampus biti će otvoren za javnost i interakcija između posjetitelja, gostiju, znatiželjnika i zaposlenika bit će poželjna i dobrodošla.

Gradonačelnik Zurovec je kazao da je ta investicija najznačajnija ikad i za Svetu Nedelju i za dio Hrvatske u kojem se nalazi.

"Ne gledamo svaki dan investicije koje su veće od 1,5 milijardi kuna i koje će otvoriti perspektivu za sve buduće naraštaje", rekao je Zurovec, dodavši kako je ovo početak novog razdoblja za grad, ali i cijelu Hrvatsku.

Rimac je rekao da se na projekt čekalo godinama. Njegovi kapaciteti, kazao je, sada su raštrkani te samo u Svetoj Nedelji Rimac Automobili rade na šest lokacija, urede i pogone imaju i na Jankomiru, u Velikom Trgovišću, Splitu, Osijeku, inozemstvu...

"Mučili smo se da nađemo adekvatne prostore, gledao sam i Gredelj, bivšu zgradu Plesa, ali ništa nam nije odgovaralo i odlučili smo se graditi svoj vlastiti kampus", naveo je Rimac.

Istaknuo je da je kampus prijeko potreban jer želi širiti poslovanje. Kampus će, najavio je, biti nešto posebno ne samo u hrvatskim već i u svjetskim razmjerima, a lokacija u Svetoj Nedelji omogućuje realizaciju svih njegovih želja i zahtjeva.

Kampus će inače objedinjavati visoku tehnologiju i prirodu, bit će u potpunosti otvoren za javnost, energetski učinkovit i s nizom sadržaja.

"Mi smo spremni, imamo osigurano financiranje, spremne projekte, spremni smo za predaju lokacijske dozvole i hoćemo raditi punom parom", rekao je Rimac. Istaknuo je, međutim neke nelogičnosti budući da, recimo, investitor mora sam izgraditi elektrodistributerima njihovu vlastitu infrastrukturu. Rimac Automobili tako će sami morati izgraditi trafostanicu za 10 milijuna eura. Nada se da će 2023. biti otvorenje kampusa, koji će zapošljavati 2.500 ljudi.

Upitan je li teško čekati sedam godina da se projekt počne realizirati, Rimac je istaknuo da je sve skupa usporila i njegova želja da u Hrvatskoj napravi nešto zaista posebno, na vrhunskoj lokaciji, blizu Zagreba.

Svjetionik za buduće strane investicije

Stvar je usporilo i to što je zemljište na kojem će se graditi kampus bilo u vlasništvu vojske, što se onda moralo prenijeti na grad. Prvi je zahtjev za gradnjom, inače, predan 2016. Ipak, po njemu niti ovaj trenutak za potpisivanjem ugovora nije loš.

Rimčev cilj je pokazati da je Hrvatske destinacija za investicije, pogotovo u automobilskoj industriji. Po njemu, međutim, država još uvijek nema dovoljno proaktivan pristup da bi privukla najveće igrače.

"Kriteriji za investicije tih jakih firmi su dosta jasni i nije slučajnost da u Hrvatskoj nema tih investicija", rekao je Rimac, dodavši da je jedna proaktivna stvar što će kampus biti "svjetionik za buduće strane investicije".

Mi smo ovdje jer smo hrvatska firma, ali stranci će dolaziti samo ako im ponudite puno više, naglasio je rekavši da se nada da će njegova investicija privući i druge. Od Vlade traži više proaktivnosti u privlačenju investitora.

"Ne možemo raditi posao države", naveo je Rimac. Po njemu u Hrvatskoj najviše nedostaje realizacija.

"Neki će reći da je ludo usmjeriti državu samo na jednu industriju, ali ja mislim da to potencijalno ima puno smisla", kaže Rimac objasnivši tu tezu prihodima najjačih svjetski proizvođača automobila koji višestruko premašuju hrvatski BDP.

Tajnik kabineta ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Goran Gotal potpisivanje ugovora vidi kao dokaz da se kroz sinergiju državne razine i kvalitetne jedinice lokalne samouprave može napraviti kvalitetno poduzetničko okruženja. To su projekti, naveo je, koji bi uz ostalo mogli zaustaviti i iseljavanje.

Foto: Luka Stanzl, Pixsell