Adrović: Moratoriji na kredite devet mjeseci

Kako bi objasnio poziciju banaka, Adrović je prvo iznio najnovije podatke o poslovanju banaka za devet mjeseci, odnosno kod dijela banaka za deset mjeseci ove godine:

"Vidimo da je došlo do pada svih pokazatelja poslovanja kod banaka. Od neto ukupnog prihoda koji je pao oko pet posto, neto ukupnog prihoda od provizije naknada koji je pao čak 23 posto, do toga da je dobit pala za 44 posto."

Konstatirao je da banke dijele sudbinu nacionalne ekonomije i nacije. Iz EU, međutim, stiže vijest o novim smjernicama na moratorije na kredite.

"Svima nam je poznato da je najviše regulatorno tijelu u EU, to je EBA, donijelo još u ožujku svoje smjernice kojima je omogućila bankama diljem Europe da moratorijima ublaže situaciju. EBA je sad upravo poslala smjernice regulatorima, kao što je HNB. Ona upravo ove smjernice prevodi na tehnički jezik i bit će to bankama objavljeno negdje krajem ovog tjedna", kazao je.

"Svi oni koji su zainteresirani, gospodarstvenici prije svega, neka prate mrežne podatke i vijesti svoje banke i bit će sigurno operativno obaviješteni što napraviti. Ono što danas znamo je da će sigurno biti moguće produljenje roka pojedinih dijelova moratorija do devet mjeseci ukupno, nažalost ne više. Vidjet ćemo koje su novosti, ali je svakako povoljnije nego što smo mislili", objasnio je.

Koliki je ukupan iznos kredita obuhvaćenih moratorijem u Hrvatskoj danas?

"Podaci su zapravo impresivni", objasnio je Adrović, "Ako uzmemo cijeli gospodarski sektor, sve pravne osobe, tada je ukupan iznos kredita obuhvaćen dosadašnjim moratorijem 32,5 milijarde kuna, što predstavlja oko 30 posto kredita gospodarstva. Dakle, oko 30 posto kredita gospodarstva ne vraća se već sedam, osam mjeseci, a bit će i nešto dulje."

"Kod stanovništva je nešto manji iznos, on se kreće oko 7,2 milijarde, ali je broj građana koji su zatražili i kojima je odobren moratorij, naravno, bitno veći. Radi se o iznosu 40 milijardi kuna kredita koji je u stanju mirovanja", kazao je Adrović.

Dalje je govorio o sigurnosti bankarskog sektora u Hrvatskoj u ovom trenutku:

"Mi u Hrvatskoj u tom smislu imamo jedan sjajan položaj, jer hrvatske banke skoro da su najbolje kapitalizirane u EU-u tim kapitalnim koeficijentom od praktično 25 posto. Od četiri jedinice novca, jedna potječe od kapitala. To bankama daje mogućnost da stvarno sudjeluju u obnovi zemlje, da tako kažem, u restoriranju gospodarstva. Kapital banaka i novac neće biti problem."

"Banke su spremne sudjelovati u obnovi gospodarskog rasta", podvukao je.