To je značajan iznos dobiti, ali ipak 4,8 posto manji od dobiti u 2021. S obzirom na to da su samo u prvih devet mjeseci ostvarile neto dobit od 5 milijardi kuna, te da je prema ranijim izračunima HNB-a prirast bruto dobiti u prvih devet mjeseci iznosio čak 25 posto, izgleda da su u zadnjem tromjesečju bitno prikočile s iskazivanjem dobiti, piše Novi list.
No, budući da nam je u HNB-u prvotno pojašnjeno da su objavljeni podaci o 5,3 milijarde kuna neto dobiti, ali neto dobiti u koju su banke, uz plaćeni redovni porez na dobit, već ukalkulirale i plaćeni porez na izvanrednu dobit (tzv. porez na ekstraprofit), pa je ovaj iznos dakle ono što je ostalo nakon što se od bruta oduzme i redovni porez na dobit, ali i dodatni porez na dobit (od 33 posto), tražili smo od središnje banke točan podatak koliko je dakle plaćeno »običnog« poreza na dobit, a koliko poreza na ekstraprofit, pri čemu je njihova ranija procjena za ovaj potonji bila da će platiti 25 milijuna eura.
Tražili smo i točan podatak koje su od većih banaka zaista i iskazale neto dobit koja je dakle nastala tako što su ukalkulirale i dodatni porez na ekstraprofit, odnosno koje su ga do sada konkretno i platile. Naime, na smanjivanje iznosa neto dobiti utjecalo je naravno plaćanje dodatnog poreza, no moguće i pokušaj umanjivanja potencijalne osnovice za njegovo plaćanje, i to u četvrtom kvartalu, s obzirom na to da je vijest o tome da se porez na ekstraprofit uvodi stigla u drugoj polovici godine. Bankari su tada neslužbeno i spominjali takve ideje. Stoga smo od HNB-a tražili i podatak o točnom prirastu bruto dobiti u zadnjem kvartalu. Iz središnje banke su potvrdili da »od bruto dobiti kreditnih institucija, koja je na kraju 2022. iznosila 6,59 milijardi kuna, prirast u zadnjem tromjesečju iznosi 603 milijuna kuna«. To dakle potvrđuje da je upravo zadnji kvartal »kumovao« usporavanju iskazane dobiti.
– Temeljem iskazane bruto dobiti banke su iskazale poreznu obvezu u ukupnom iznosu od 1,24 milijardi kuna, od čega prema našoj procjeni obveza temeljem redovnog oporezivanja dobiti iznosi 1,1 milijardi kuna, dok procijenjena obveza povezana s oporezivanjem izvanredne dobiti iznosi 144 milijuna kuna (19,1 milijuna eura, op. a.) Međutim, s obzirom na to da se radi o procjeni, preporučamo da se po tom pitanju obratite Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi, odgovorili su na naš upit iz HNB-a. Banke koje su platile porez na ekstraprofit nisu konkretno imenovali, no nedavno su u svojoj publikaciji Makropudencijalna dijagnostika iznijeli dakle podatke da su, prema preliminarnim podatcima, banke »ostvarile bruto dobit na razini približnoj godini prije, iako su u prva tri tromjesečja imale dobit za 25 posto veću nego u istom razdoblju prethodne godine«.
– Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za banke na osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit. Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda, procjena je iz ranije objavljene HNB-ove publikacije »Makroprudencijalna dijagnostika«. Što se dakle tiče poreza na ekstraprofit, jučerašnji HNB-ov odgovor na upit potvrđuje da je plaćeno i manje no su prvotno očekivali.
Inače, po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, lani je s dobiti završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak. Najveću dobit lani je iskazala Zagrebačka banka, 1,8 milijardi kuna, što je za 10,8 posto manje no godinu ranije. Privredna banka Zagreb iskazala je 1,4 milijarde kuna dobiti što je rast od 27,9 posto. Erste banka imala je dobit od 977,3 milijuna kuna, što je 15,3 posto više no godinu ranije, a OTP banka 675,2 milijuna kuna dobiti ili 7 posto više. RBA je lani ostvarila dobit od 279 milijuna kuna, što je 38 posto manje ranije no 2021. HPB je imao dobit od 32,4 milijuna kuna, što je za 34,5 posto manje no godinu ranije itd.
