Banke iz ponude već izbacuju kunske kredite

Raiffeisen banka u ponudi stambenih kredita od 15. veljače ima isključivo kredite uz valutnu klauzulu u eurima. Ovakav odgovor Novi list je dobio iz RBA na pitanje kako im se kreću kamate na eurske, a kako na kunske kredite, s obzirom na to da uskoro, vjerojatno već početkom iduće godine, uvodimo euro.

Tada bi svi krediti i depoziti u kunama ionako trebali biti konvertirani u euro, po poznatom tečaju, najvjerojatnije od 7,53 kune za euro, pa se postavlja pitanje kakvog smisla ima dizati kredit u valuti za koju znaš da će se morati konvertirati.

RBA je to očito riješio tako što je iz ponude stambenih kredita već sada jednostavno izbacio kredite u kunama (stambeni krediti u kunama bili su im u ponudi do 14. veljače ove godine). Time je ponuda uniformirana, svodi se na kredit uz valutnu klauzulu, ali je i riješena nedoumica oko razlike kamatnih stopa.

Na webu RBA stoji da je riječ o eurskom kreditu s kamatom od 2,5 posto, fiksno pet godina. Erste banka je, također da bi izbjegla ovu dilemu, izjednačila visine kamatnih stopa za kredite građanima u kunama s visinom kamatnih stopa kredita u eurima.

Za stambene kredite, Erste je to učinio u kolovozu prošle godine, a za gotovinske još krajem 2020. Tako se, potvrdili su u Ersteu, kamatne stope za gotovinske kredite kreću od 5,19 posto za kredite uz osiguranje otplate, odnosno od 6,09 do 6,59 posto za ostale gotovinske kredite neovisno o valuti kredita.

Kad je riječ o stambenim kreditima, kamatne stope kreću se od 2,2 do 3,6 posto, te su također visine kamatnih stopa za kunske i eurske stambene kredite jednake.

U Ersteu kažu i da u posljednjih godinu dana udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima bilježi trend smanjivanja. Tako je udio kunskih kredita građanima plasiranim tijekom 2021. iznosio 67 posto, a godinu ranije 72 posto.

– Potražnja za gotovinskim kreditima u kunama tradicionalno je veća u odnosu na stambene kredite. Tako su gotovinski krediti u kunama krajem 2021. činili oko 95 posto plasmana gotovinskih kredita, dok su krajem 2020. činili čak 99 posto ukupnih plasmana gotovinskih kredita.

Istovremeno je udio plasiranih kunskih stambenih kredita u ukupno plasiranim stambenim kreditima krajem 2021. iznosio 11 posto, a krajem 2020. 18 posto, opisuju u Ersteu.

Iz Privredne banke Zagreb poručuju da, što se tiče trenda potražnje za kreditima uz valutnu klauzulu u eurima, bilježe blagi porast potražnje i u segmentu stambenih i nenamjenskih kredita.

I kod njih su, potvrdili su, »kamatne stope za istu vrstu kredita jednake i za kunske kredite i kredite uz valutnu klauzulu u eurima«.

OTP banka u ponudi stambenih i gotovinskih kredita također nudi izjednačene kamatne uvjete dulji vremenski period, te su, navode, u primjeni neovisno o uvođenju eura.

– Cjenovnim izjednačavanjem OTP banka pruža svim klijentima iste mogućnosti, ovisno o ugovorenom odnosu s bankom, vodeći računa da se klijenta ne dovodi u nepovoljan financijski položaj, poručuju iz OTP-a.

Zagrebačka banka je lani bilježila potražnju za pretežito kunskim gotovinskim kreditima, dok su, kažu, »klijenti za stambene kredite podjednako birali i kredite u kunama i s valutnom klauzulom u eurima«.

Uglavnom, kao što je poznato, tradicionalno su u domaćim bankama kune, kao i fiksne stope, nosile nešto višu kamatu, s obzirom na to da su se klijenti tako štitili i od kamatnog rizika (rizik promjenjive stope), ali i od valutno induciranog kreditnog rizika, izbjegavajući valutnu klauzulu, ako bi došlo do »klizanja« tečaja kune prema euru.

Općenito se preporuča da se kredit otplaćuje u onoj valuti u kojoj se prima i plaća jer se tako izbjegava valutni rizik na omjer primanja i dugova. Stoga su se i građani koji su htjeli biti »ziher«, odnosno nisu se htjeli opterećivati praćenjem mjesečnih promjena rata kredita (iako je tečaj stabilan pa većih oscilacija nije ni bilo) odlučivali za kunski kredit.

To su međutim i platili nešto višom stopom koja će im, ako je riječ o fiksnoj stopi, sada i ostati, kad uđemo u eurozonu, a praktički proizvod više neće biti kunski nego eurski. No, razlike su u biti jako male.

Oni, pak, koji kredit dižu sada, očito će polako nailaziti na izjednačenu ponudu kamata s obzirom na valutu. Kad formalno uđemo u eurozonu, valutni rizik će nestati, što i jest jedan od argumenata za ulazak, jer će i plaće biti u eurima.

Što se tiče kamate, je li ona fiksna ili varijabilna, HNB npr. i dalje preporuča fiksnu stopu jer se očekuje da će ključne kamate rasti, no svatko treba sam razmisliti jer su fiksne kamate u pravilu više. Kod stambenih su pak najčešće kombinirane – nekoliko godina fiksna, a nakon toga varijabilna stopa.

Kredit se u budućnosti uvijek može i refinancirati, ali to nosi i neke popratne troškove.

S obzirom na to da je izvjesno da u eurozonu ulazimo, iako još ipak nema konačne potvrde, banke očito počinju prilagođavati ponudu te se kamatne stope na nove kredite u eurima i kunama sve više »stapaju«, a negdje se kune, kao što je potvrđeno, i brišu iz ponude.

Iz HUB-a su dostavili podatke HNB-a prema kojima je krajem studenog 2021. udio kunskih u ukupnim kreditima iznosio 54,9 posto. Ističu da su »kamatne stope na gotovo sve vrste kredita na povijesno najnižim razinama te su uvjeti financiranja povoljni neovisno o valuti zaduživanja«.

Prosječna kamatna stopa za kunske stambene kredite bez valutne klauzule krajem 2021. iznosila je 2,75 posto, a s valutnom klauzulom za istu vrstu kredita prosjek kamatnih stopa je bio 2,59 posto.