GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banke u Hrvatskoj održale kreditnu aktivnost unatoč pandemiji i recesiji

Banke u Hrvatskoj održale kreditnu aktivnost unatoč pandemiji i recesiji
KREDITI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.09.2020 / 12:26
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Podaci o kreditnoj aktivnosti zaključno sa srpnjem pokazuju da izbijanje pandemije i recesije u Hrvatskoj nije dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti. Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, što je 3,8% više nego u srpnju 2019.

Jednostavni prosjek međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci također je iznosio 3,8%, dok je isti pokazatelj za prvih sedam mjeseci 2019. iznosio 2,7%, kaže se u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka "HUB Pregled 3".

Ukupni krediti odobreni kućanstvima iznosili su oko 135 milijardi kuna potkraj srpnja, što je 4,1% više nego u srpnju 2019. i 0,5% više nego prije izbijanja krize COVID-19 potkraj veljače. Stambeni krediti su zabilježili rast od visokih 8,8% u odnosu na srpanj prošle godine. O održavanju ovog segmenta kreditne aktivnosti u krizi svjedoči stopa promjene u odnosu na zadnji pred-krizni mjesec veljaču, koja iznosi 3,4%. Podaci pokazuju da je ove godine zbog tržišne aktivnosti znatno povećan udjel stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu (s 43,1% na 44,3%), pri čemu je rastao i udjel čistih kunskih stambenih kredita (s 30,5% na 31,3%).

Krediti poduzećima iznosili su 85,6 milijardi kuna na kraju srpnja, što je 5% više nego u srpnju 2019. i 2,2% više nego prije izbijanja pandemije u veljači. Krediti su naglo povećani na samom početku zatvaranja u ožujku, kada su mnoga poduzeća pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti.

Kreditnu aktivnost možemo mjeriti na nekoliko načina – preko stanja ukupnih plasmana u bilancama banaka, preko stanja kredita po pojedinim sektorima, uz pomoć iznosa novoodobrenih kredita i uz pomoć obračuna kreditnih transakcija.

Spomenuti načini mjerenja upućuju na isti zaključak: nakon početka krize u ožujku 2020. banke su održale kreditnu aktivnost približno na pred-kriznoj razini, a u nekim tržišnim segmentima, kao kod stambenih kredita stanovništvu, kreditni rast je ubrzan.

Važno je naglasiti kako stanja kredita u bilancama često ne prikazuju stvarnu sliku zbog promjenjive dinamike otplata, učinaka vrednovanja i prodaja kreditnih portfelja. Bruto novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja dosegnuli su 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2% više od bruto novoodobrenih kredita u istom razdoblju 2019. Banke su zadovoljile naglo povećanu potražnju za kratkoročnim kreditima za likvidnost od kojih je dio u međuvremenu vraćen, kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita. Otud potječe velika razlika između stopa rasta novoodobrenih (tok) i neto kredita u konsolidiranoj bilanci bankarskog sustava (stanje). Nasuprot tome, u sektoru stanovništva nije zabilježeno pojačano oslanjanje na kratkoročne izvore financiranja (prekoračenja, kreditne kartice i sl.) te je bruto tok novoodobrenih kredita u istom razdoblju blago smanjen za oko 1%.

Krediti stanovništvu također su se nalazili pod slabijim utjecajem zahtjeva za moratorije i refinanciranje proteklih mjeseci. Prema podacima HNB-a do kraja srpnja pravne osobe su zatražile moratorije ili refinanciranje za izloženosti u iznosu od oko 29 milijardi kuna, od čega su posebne mjere odobrene u iznosu od 24,8 milijardi ili 85,6% od ukupno zatraženog iznosa i 29% od ukupnog portfelja kredita nefinancijskim društvima. Građani su podnijeli zahtjeve u iznosu od mnogo manjih 9,3 milijarde kuna, od čega su mjere odobrene za izloženosti u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 82,8% od ukupno zatraženog iznosa i 5,7% ukupne kreditne izloženosti. Preostali zahtjevi nisu svi odbijeni već su se većinom nalazili u obradi u trenutku prikupljanja statistike.

O stvarnim kreditnim tokovima najbolje je zaključivati na temelju podataka o neto kreditnim transakcijama, koji od novoodobrenih kredita oduzimaju otplate (te stoga nisu pod utjecajem refinanciranja) i sve učinke vrednovanja. Neto kreditni tokovi izrazito variraju na mjesečnoj razini pa ih zbog toga promatramo uz pomoć 12-mjesečnog prosjeka. Podaci na slici pokazuju da unatoč uzletu kreditiranja države, što je očekivani trend u krizi, nije došlo do istiskivanja kredita privatnom sektoru. Prosjeci za neto kreditne tokove stanovništvu i poduzećima zadržali su se u pozitivnoj zoni i do srpnja nisu pokazali očitu tendenciju smanjenja.

Tagovi: hrvatske banke, kreditiranje, Hrvatska udruga banaka, potrošački krediti, stambeni krediti
PROČITAJ I OVO
HBOR i EIB potpisali ugovor o garanciji u visini 50 milijuna eura
GARANCIJE
HBOR i EIB potpisali ugovor o garanciji u visini 50 milijuna eura
ZAGREB - Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u ponedjeljak su potpisale ugovor o garanciji u visini 50 milijuna eura za kredite odobrene srednje kapitaliziranim i velikim poduzećima radi financiranja oporavka od posljedica pandemije covida-19.
AIK Banka je mogući kupac Sberbanka u regiji
AKVIZICIJE
AIK Banka je mogući kupac Sberbanka u regiji
BEOGRAD - Informacije da je AIK Banka Miodraga Kostića mogući kupac biznisa ruske Sberbanke u osam zemalja Centralne Europe još nisu potvrđene, ali se u bankarskim krugovima o tome uveliko govori.
HBOR i Svjetska banka potpisali ugovor o zajmu za projekt HEAL
ZAJAM
HBOR i Svjetska banka potpisali ugovor o zajmu za projekt HEAL
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Svjetska banka potpisale su ugovor o zajmu za projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti (HEAL) u iznosu od 200 milijuna eura, kojim će se osigurati sredstva za hrvatska poduzeća pogođena pandemijom koronavirusa, kao i dvama razornim potresima.
HUB: Presuda Suda EU-a nije primjenjiva na postupke u Hrvatskoj
REAKCIJE
HUB: Presuda Suda EU-a nije primjenjiva na postupke u Hrvatskoj
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) poručila je u četvrtak da presuda Suda Europske unije u predmetu C-268/19 ni na koji način nije primjenjiva na sudske postupke u Hrvatskoj.
Erste je prva financijska institucija koja se pridružila inicijativi Europske komisije - Obećanje o zelenoj potrošnji
ZELENA POTROŠNJA
Erste je prva financijska institucija koja se pridružila inicijativi Europske komisije - Obećanje o zelenoj potrošnji
BEČ - Kao prva financijska institucija u Europi, Erste Grupa pridružila se inicijativi Europske komisije Obećanje o zelenoj potrošnji (European Commission's Green Consumption Pledge) kako bi ubrzala svoj doprinos održivom gospodarskom oporavku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE