GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Banke u Hrvatskoj održale kreditnu aktivnost unatoč pandemiji i recesiji

Banke u Hrvatskoj održale kreditnu aktivnost unatoč pandemiji i recesiji
KREDITI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.09.2020 / 12:26
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Podaci o kreditnoj aktivnosti zaključno sa srpnjem pokazuju da izbijanje pandemije i recesije u Hrvatskoj nije dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti. Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, što je 3,8% više nego u srpnju 2019.

Jednostavni prosjek međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci također je iznosio 3,8%, dok je isti pokazatelj za prvih sedam mjeseci 2019. iznosio 2,7%, kaže se u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka "HUB Pregled 3".

Ukupni krediti odobreni kućanstvima iznosili su oko 135 milijardi kuna potkraj srpnja, što je 4,1% više nego u srpnju 2019. i 0,5% više nego prije izbijanja krize COVID-19 potkraj veljače. Stambeni krediti su zabilježili rast od visokih 8,8% u odnosu na srpanj prošle godine. O održavanju ovog segmenta kreditne aktivnosti u krizi svjedoči stopa promjene u odnosu na zadnji pred-krizni mjesec veljaču, koja iznosi 3,4%. Podaci pokazuju da je ove godine zbog tržišne aktivnosti znatno povećan udjel stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu (s 43,1% na 44,3%), pri čemu je rastao i udjel čistih kunskih stambenih kredita (s 30,5% na 31,3%).

Krediti poduzećima iznosili su 85,6 milijardi kuna na kraju srpnja, što je 5% više nego u srpnju 2019. i 2,2% više nego prije izbijanja pandemije u veljači. Krediti su naglo povećani na samom početku zatvaranja u ožujku, kada su mnoga poduzeća pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti.

Kreditnu aktivnost možemo mjeriti na nekoliko načina – preko stanja ukupnih plasmana u bilancama banaka, preko stanja kredita po pojedinim sektorima, uz pomoć iznosa novoodobrenih kredita i uz pomoć obračuna kreditnih transakcija.

Spomenuti načini mjerenja upućuju na isti zaključak: nakon početka krize u ožujku 2020. banke su održale kreditnu aktivnost približno na pred-kriznoj razini, a u nekim tržišnim segmentima, kao kod stambenih kredita stanovništvu, kreditni rast je ubrzan.

Važno je naglasiti kako stanja kredita u bilancama često ne prikazuju stvarnu sliku zbog promjenjive dinamike otplata, učinaka vrednovanja i prodaja kreditnih portfelja. Bruto novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja dosegnuli su 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2% više od bruto novoodobrenih kredita u istom razdoblju 2019. Banke su zadovoljile naglo povećanu potražnju za kratkoročnim kreditima za likvidnost od kojih je dio u međuvremenu vraćen, kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita. Otud potječe velika razlika između stopa rasta novoodobrenih (tok) i neto kredita u konsolidiranoj bilanci bankarskog sustava (stanje). Nasuprot tome, u sektoru stanovništva nije zabilježeno pojačano oslanjanje na kratkoročne izvore financiranja (prekoračenja, kreditne kartice i sl.) te je bruto tok novoodobrenih kredita u istom razdoblju blago smanjen za oko 1%.

Krediti stanovništvu također su se nalazili pod slabijim utjecajem zahtjeva za moratorije i refinanciranje proteklih mjeseci. Prema podacima HNB-a do kraja srpnja pravne osobe su zatražile moratorije ili refinanciranje za izloženosti u iznosu od oko 29 milijardi kuna, od čega su posebne mjere odobrene u iznosu od 24,8 milijardi ili 85,6% od ukupno zatraženog iznosa i 29% od ukupnog portfelja kredita nefinancijskim društvima. Građani su podnijeli zahtjeve u iznosu od mnogo manjih 9,3 milijarde kuna, od čega su mjere odobrene za izloženosti u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 82,8% od ukupno zatraženog iznosa i 5,7% ukupne kreditne izloženosti. Preostali zahtjevi nisu svi odbijeni već su se većinom nalazili u obradi u trenutku prikupljanja statistike.

O stvarnim kreditnim tokovima najbolje je zaključivati na temelju podataka o neto kreditnim transakcijama, koji od novoodobrenih kredita oduzimaju otplate (te stoga nisu pod utjecajem refinanciranja) i sve učinke vrednovanja. Neto kreditni tokovi izrazito variraju na mjesečnoj razini pa ih zbog toga promatramo uz pomoć 12-mjesečnog prosjeka. Podaci na slici pokazuju da unatoč uzletu kreditiranja države, što je očekivani trend u krizi, nije došlo do istiskivanja kredita privatnom sektoru. Prosjeci za neto kreditne tokove stanovništvu i poduzećima zadržali su se u pozitivnoj zoni i do srpnja nisu pokazali očitu tendenciju smanjenja.

Tagovi: hrvatske banke, kreditiranje, Hrvatska udruga banaka, potrošački krediti, stambeni krediti
PROČITAJ I OVO
Vlada Crne Gore s kineskom Exim bankom dogovorila odlaganje otplate kredita
DOGOVOR
Vlada Crne Gore s kineskom Exim bankom dogovorila odlaganje otplate kredita
PODGORICA - Crnogorska vlada je postigla dogovor s kineskom Exim bankom o privremenom odlaganju otplate 60 miliona dolara za kredite Barske i Crnogorske plovidbe.
Erste banci potvrđen rejting BBB+, uz stabilne izglede
REJTING
Erste banci potvrđen rejting BBB+, uz stabilne izglede
ZAGREB – Međunarodna bonitetna agencija Fitch Ratings potvrdila je dosadašnji, u ožujku 2020. godine dodijeljen kreditni rejting Erste banke, „BBB +”, uz zadržavanje stabilnih izgleda za dugoročno zaduživanje.
HNB upozorio na opasnosti kredita koji se nude putem društvenih mreža
UPOZORENJE
HNB upozorio na opasnosti kredita koji se nude putem društvenih mreža
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u četvrtak je upozorila da se građanima područja pogođenih potresom putem društvenih mreža nude neregulirani zajmovi, apostrofiravši pritom opasnost od takvog načina zaduživanja.
Alen Kovač novi predsjednik Kluba glavnih ekonomista pri HUB-u
HUB
Alen Kovač novi predsjednik Kluba glavnih ekonomista pri HUB-u
ZAGREB – Direktor ekonomskih istraživanja Erste&Steiermärkische Bank d.d. Alen Kovač i Ivana Jović, direktorica ekonomskih istraživanja iz Privredne banke Zagreb d.d., novo su vodstvo Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka.
EIB trećinu ulaganja u 2020. usmjerio u ublažavanje posljedica pandemije
INVESTICIJE
EIB trećinu ulaganja u 2020. usmjerio u ublažavanje posljedica pandemije
ZAGREB - Europska investicijska banka (EIB) usmjerila je trećinu uloženih gotovo 77 milijardi eura u 2020. godini u neposredno ublažavanje posljedica pandemije covida 19, pokazuje izvješće objavljeno u srijedu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE