Brodnjak: Slovensko poslovno okruženje je nestabilno

Direktorica Udruženja banaka Slovenije, koje organizira konferenciju, Stanislava Zadravec Caprirolo uvodno je istaknula, među ostalim, važnost stabilnog regulatornog i poreznog okruženja za ulaganja, pa tako i za banke, koje zbog relativno slabo razvijeno financijsko tržište, imaju središnju ulogu u financiranju investicija. Važnu ulogu banaka na razini EU istaknuo je Sebastien de Brouwer iz Europske bankarske federacije (EBF), i to za financiranje mjera u strateškim područjima digitalne tranzicije, starenja stanovništva, jedinstvenog tržišta, klimatskih promjena i obrane. , ističući da moraju imati adekvatan pravni i regulatorni okvir.

"Društvo koje se fokusira samo na prava i slobode nema svijetlu perspektivu", istaknuo je Blaž Brodnjak, predsjednik uprave NLB-a i nadzornog odbora Udruženja banaka Slovenije, potrebu za većom ambicioznošću u smislu inovativnosti, prodorne ideje i konkurentnost u Sloveniji i Europi.

"Okruženje u Sloveniji je nestabilno", kritičan je bio Brodnjak na okruglom stolu, ističući, među ostalim, nestimulativno oporezivanje i osoblja i kapitala. Smatra da koalicijski sporazum treba izbalansirati i prekinuti "ideološkim ekstremizmom" te poticati ulaganja, kako privatna tako iu infrastrukturu.

I predsjednik Državnog vijeća Marko Lotrič te izvršna direktorica Gospodarske zbornice Slovenije Vesna Nahtigal istaknuli su da je okruženje neinspirativno. Istaknuli su donošenje mjera i zakona bez socijalnog dijaloga, dodatno oporezivanje i dugotrajnost postupaka, primjerice smještaja u prostor.

Ne uvažava se mišljenje struke, upozorio je ekonomist Mojmir Mrak, npr. u pripremi plana oporavka i otpornosti koji je, smatra, bio prilika za iskorak, pa tako i samo novi plan kohezijskih projekata. Slovenija bi se trebala uključiti u koalicije za pripremu projekata na strateškim područjima u EU i nastaviti praksu dobre pripreme za pregovore o europskoj financijskoj perspektivi, naglasio je.

Pravni stručnjak Damjan Možina istaknuo je, među ostalim, dugotrajnost nekih sudskih postupaka i sudskih odluka vezanih uz kredite u francima, prema kojima su javnobilježnički ovjereni ugovori potencijalno ništetni. Smatra da više pozornosti treba posvetiti edukaciji sudaca, između ostalog, o pravu EU i zaštiti potrošača, te privući dobro obrazovane pravnike za rad u javnom sektoru.

Na konferenciji su bili kritični zbog nedolaska predstavnika središnje banke i vlade koji su nakon svojih govora napustili konferenciju. Guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle rekao je da je Europska središnja banka (ECB) nedavnim povećanjem kamatnih stopa promijenila smjer monetarne politike, ali ostaje oprezna. Rizici koji bi mogli usporiti daljnji pad inflacije su nastavak rasta plaća uz povoljne gospodarske rezultate i uvjete na tržištu rada, prelijevanje dijela rasta plaća u daljnji rast cijena usluga te geopolitički rizici. “Postoji velika vjerojatnost da će proces snižavanja kamatnih stopa biti mnogo sporiji od procesa njihovog podizanja”, prognozirao je.

I dok su slovenske banke trenutačno u vrlo dobrom stanju, svi pokazatelji, uključujući dobit, vrlo su dobri - prema Vasletovim riječima, tome je mnogo pridonijela monetarna politika ECB-a i fiskalna politika zemalja tijekom šokova - izgledi za buduće razdoblje nije tako ohrabrujuće, upozorio je guverner. Bio je kritičan prema bankama jer nisu uspjele promijeniti svoju ulogu u gospodarstvu (bilance banaka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) relativno su niske i iznose 90 posto BDP-a, dok je europski prosjek oko 200 posto) te da su njihovi poslovni modeli oni ostaju relativno jednostavni, ali prije svega su vrlo slični. Pozvao je na povećanu otpornost na šokove, odnosno da banke trebaju zadržati dio svoje dobiti, dok će središnja banka imati spremne rezerve kako bi bankama dale dodatni impuls kada se ekonomski ciklus okrene.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Katja Božič rekla je da je gospodarska situacija povoljna te je, na temelju izvješća Ureda za makroekonomske analize i razvoj, među ostalim, upozorila da još uvijek postoje neiskorišteni potencijali za povećanje produktivnosti.

Vlada kreira mjere kojima će se to poboljšati, a time i ojačati konkurentnost gospodarstva, a dio njih su i predložene izmjene u poreznom području, rekla je. Pritom je naglasila da porezna politika nije alat za samostalno otklanjanje nedostataka, već dio sveobuhvatnih mjera. Nedavno predstavljeni paket poreznih promjena, koji među ostalim uključuje mjere za privlačenje kadrova iz inozemstva i stimulativnije nagrađivanje zaposlenika u startupima, pratit će novi prijedlog, najavila je, među ostalim i u vezi s porezima na imovinu.