GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Deloitte: Banke u regiji žele se brzo riješiti loših kredita

Deloitte: Banke u regiji žele se brzo riješiti loših kredita
ISPITIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.10.2020 / 16:18
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Deloitte je proveo ispitivanje među 69 službenika za rizike i voditelja bankovnih odjela za rješavanje kreditnih problema u 12 država u Srednjoj i Istočnoj Europi, koji su izložili svoja stajališta i očekivanja u pogledu učinka pandemije virusa COVID-19 na bankarski sektor.

Ispitivanje se usredotočilo na pet glavnih područja: gospodarski oporavak, kreditnu dinamiku, loše kredite i transakcije loših kredita, kao i restrukturiranje i prioritete u području rješavanja kreditnih problema. Deloitteov je tim isto tako zatražio mišljenje zastupnika investicijskih društava te društava za otkup i naplatu potraživanja.

„Nekoliko mjeseci nakon početka gospodarskog pada uslijed pandemije virusa COVID-19, svi tržišni igrači suočavaju se s dosad neviđenim izazovima. Bankarski sektor nije iznimka. Banke se moraju suočiti s mogućim povećanjem broja novih statusa neispunjavanja obveza, samim time i povećanim kreditnim gubitcima te padom prihoda od kamata, naknada i provizija zbog smanjenja gospodarske aktivnosti, naravno uz sve već postojeće i moguće buduće poslovne probleme”, tvrdi Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog odjela Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja.

Banke u Srednjoistočnoj Europi znatno su poboljšale svoju kvalitetu imovine od razdoblja globalne financijske krize od 2009. do 2019., uspostavile veće zaštitne slojeve kapitala i osnažile svoje likvidnosne pozicije, zbog čega ih je gospodarski pad zatekao u boljem stanju nego što je to bio slučaj u protekloj financijskoj krizi. Kombinacija gospodarskog rasta u proteklim godinama, briga o pitanjima nadzora i političkim pitanjima, kao i predanost banaka rješavanju problema loše imovine pridonijela je smanjenju broja loših kredita u proteklim godinama. U tim su problematičnim godinama banke bile primorane razviti svoj način upravljanja lošim kreditima te najbolje prakse kako bi se suočile s nakupljenom lošom izloženosti. Moratorij na otplatu kredita koji su uvele brojne države u regiji Srednjoistočne Europe može privremeno prikriti stvarnu štetu koju gospodarstvu mogu nanijeti ograničenja. Stoga nije moguće izvući pouzdane zaključke u pogledu nastanka loših kredita u nadolazećem razdoblju. Strategije za suočavanje s lošim kreditima uvedene prije pandemije virusa COVID-19 sada je potrebno prilagoditi, što će možebitno utjecati na servisere dugova i tržište kupaca.

Ključni nalazi ispitivanja

Gospodarski oporavak
Dugotrajan gospodarski oporavak očekuje se u narednih 12 mjeseci te većina ispitanika očekuje krivulju gospodarskog oporavka u obliku slova U (39,1 %) ili slova L (21,7 %). Stajalište ispitanika u pogledu primjene moratorija sveukupno je pozitivno, odnosno 75 % ispitanika to smatra djelotvornom mjerom za očuvanje financijske stabilnosti.

Dinamika zajmova
Ne čudi činjenica da se očekuje (ne)znatan pad isplate novih zajmova u 2020. u usporedbi s 2019., dok su očekivanja optimističnija za 2021. Isplate novih zajmova mogu porasti u 2021. zbog fiskalnih i monetarnih mjera čiji je cilj potaknuti kreditne aktivnosti banaka. Očekuje se postroženje kreditnih standarda za zajmove domaćinstvima i nefinancijskim korporacijama uglavnom zbog pogoršanja gospodarskih izgleda, povećanog kreditnog rizika i niže tolerancije banaka na rizik.

Kvaliteta imovine
Ne očekuje se znatno pogoršanje kvalitete imovine u sljedećih 12 mjeseci te skoro polovica ispitanika očekuje porast omjera loših kredita stanovništvu za 0 – 3 postotna boda, dok dvije trećine ispitanika očekuju istovjetnu stopu porasta omjera loših kredita poduzećima. Međutim, ulagači se čine pesimističnijima u pogledu razvoja kvalitete imovine te skoro polovica njih očekuje porast omjera loših kredita stanovništvu za 3 – 5 postotnih bodova, dok jedna trećina ispitanika očekuje istovjetnu stopu pada omjera loših kredita poduzećima. U svakom slučaju, postoji doza nesigurnosti za razdoblje od 2021. nadalje u pogledu stvarnog kapaciteta i spremnosti vlasnika kredita za servisiranje dugova nakon što olakšica u obliku moratorija prestane.

Transakcijske aktivnosti loših kredita
Skoro četvrtina ispitanika namjerava se riješiti portfelja loših kredita u sljedećih 6 mjeseci. Većina ulagača izjavila je kako i dalje nastavlja kupovati unatoč situaciji s pandemijom, no oprezniji su pri odabiru transakcija.

„Neke su razmatrane transakcije ili transakcije u tijeku u Srednjoistočnoj Europi banke odgodile zbog pojave koronavirusa. Međutim, u određenim su slučajevima stranke u transakciji započele pregovore o mogućnosti njezina nastavka. Predviđamo nekoliko manjih portfeljnih transakcija te jednokratnih transakcija korporacija na tržištu u narednim mjesecima”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja.

Neosigurani portfelji stanovništva prevladavat će na tržištu transakcija loših kredita te više od jedne trećine banaka očekuje prodaju loših kredita u najvećem mogućem broju u tom razredu imovine. Petina razmatra i prodaju korporativnih jednokratnih transakcija. To se može pripisati povećanju broja neosiguranih kredita stanovništvu u portfeljima banaka u proteklih nekoliko godina te činjenici da su banke već prodale veliku većinu loših izloženosti korporacija. Nasuprot tomu, većina ulagača očekuje od banaka prodaju neosigurane korporativne imovine u najvećoj mogućoj mjeri.

Restrukturiranje i rješavanje kreditnih problema
Skoro jedna trećina ispitanika smatra da će 5 – 10 % dužnika u sektoru stanovništva s likvidnosnim poteškoćama tražiti restrukturiranje u sljedećih 12 mjeseci. Jedna trećina očekuje još veći broj, odnosno 10 – 20 % kućanstava koje će tražiti restrukturiranje. U slučaju korporativnih dužnika, skoro četvrtina ispitanika očekuje da će zbog likvidnosnih poteškoća 10 – 20 % vlasnika kredita tražiti restrukturiranje u sljedećih 12 mjeseci.

Većina ispitanika smatra da imaju dovoljno ljudskih resursa za suočavanje s povećanom potrebom dužnika za restrukturiranjem te potencijalnim povećanjem broja slučajeva koji iziskuju interno rješavanje kreditnih problema. Banke se često odlučuju na internu preraspodjelu resursa odjela čiji se opseg posla odnedavno smanjio te u određenoj mjeri standardiziraju postupke. Petina ispitanika navela je kako interni resursi nisu dostatni za dodatne zadatke u području rješavanja kreditnih problema te je više od 40 % njih spremno izdvojiti predmetne aktivnosti vanjskim pružateljima usluga.

Tagovi: Deloitte, banke u regiji, Vedrana Jelušić Kašić, loši krediti, konsolidacija u bankarskom sektoru,
PROČITAJ I OVO
HPB odobrila 510 kredita u jesenskom krugu APN programa
KREDITI
HPB odobrila 510 kredita u jesenskom krugu APN programa
ZAGREB - U jesenskom krugu programa subvencioniranog stambenog kreditiranja za koji su 19. listopada završile prijave u APN, Hrvatska poštanska banka odobrila je 510 kredita, izvijestili su iz HPB-a.
HNB: Od 29. listopada počinje s radom NKSInst platni sustav
NAJAVE
HNB: Od 29. listopada počinje s radom NKSInst platni sustav
ZAGREB - Od 29. listopada u Hrvatskoj s radom počinje platni sustav NKSInst, koji će bankama koje u njemu sudjeluju omogućiti međubankovna instant plaćanja u kunama, pri čemu se trajanje transakcije mjeri sekundama, priopćila je u četvrtak Hrvatska narodna banka (HNB).
Vujčić: Ne brinite za banke
GUVERNER
Vujčić: Ne brinite za banke
ROVINJ - Guverner Hrvatske narodne banke je na konferenciji "Izazov promjene" u Rovinju poručio kako je domaći bankovni sustav vrlo dobro kapitaliziran te sposoban podnijeti i puno veće iznose loših kredita od trenutnih.
EIB i Erste: 30 miliona evra za oporavak malih, srednjih i srednje kapitalizovanih preduzeća u Srbiji
KREDITI
EIB i Erste: 30 miliona evra za oporavak malih, srednjih i srednje kapitalizovanih preduzeća u Srbiji
BEOGRAD - Evropska investiciona banka (EIB) i Erste Banka ugovorile su kreditnu liniju od 30 miliona evra kako bi se omogućio snažan oporavak malih, srednjih i srednje kapitalizovanih preduzeća u Srbiji, kao odgovor na pad ekonomske aktivnosti izazvane virusom korona.
UBS: Najbolji kvartal u proteklom desetljeću
SJAJNE BROJKE
UBS: Najbolji kvartal u proteklom desetljeću
ŽENEVA - Najveći svjetski upravitelj imovinom, švicarski UBS, u trećem je kvartalu ostvario neto dobit od 2,1 milijarde dolara, čak 99 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE