Depoziti kod banaka rastu na mjesečnoj i godišnjoj razini

Kako u analizi podataka navode iz Raiffeisen banke (RBA), u odnosu na rujan depoziti su porasli za 2,6 milijardi kuna ili 0,8 posto, dok je na godišnjoj razini, gdje je pozitivan trend prisutan još od kraja 2011. godine, rast iznosio 22,6 milijardi kuna, čime je ubrzao s rujanskih 6,2 posto na 7,5 posto u listopadu.

Nastavak pozitivnih mjesečnih stopa rasta ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, rezultat je podjednakog doprinosa depozitnog novca, kao i štednih i oročenih depozita, dok je godišnjem rastu prije svega doprinos došao od rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, uz mjesečnu stopu rasta od 0,7 posto, depozitni novac krajem listopada iznosio je 120,2 milijarde kuna, što je u ukupnim depozitima udio od 36,9 posto. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca koje traju od rujna 2015. godine. Godišnja stopa je u listopadu iznosila 17,4 posto, a depozitni novac je u apsolutnim iznosima na kraju listopada ove, u odnosu na kraj listopada prošle godine, porastao za 17,8 milijardi kuna.

Analitičari RBA ocjenjuju da su ta kretanja rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u visokolikvidne oblike depozita.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti porasli su na mjesečnoj razini za 1,7 milijardi kuna ili 0,9 posto, a u listopadu su nastavili ubrzano rasti i na godišnjoj razini, i to deveti mjesec zaredom, za 4,8 milijardi kuna ili 2,4 posto, pa su tako krajem listopada iznosili oko 205,2 milijarde kuna.

Više od 85 posto štednih i oročenih depozita krajem listopada su valutni, i to uglavnom u eurima, a tu štednju većinom generira stanovništvo.

Ukupni valutni depoziti krajem listopada su u odnosu na rujan porasli za 1,2 milijarde kuna odnosno 0,7 posto, dok je godišnjoj razini rast iznosio 8,1 milijardu kuna odnosno 4,8 posto, čime su nastavljena pozitivna kretanja koja traju od lanjskog srpnja.

Vezano za tečajna kretanja, kuna je u odnosu na euro na kraju listopada oslabila 0,3 posto na mjesečnoj razini dok je u odnosu na kraj 2019. oslabila 1,7 posto što je rezultiralo većom kunskom protuvrijednošću, navode analitičari RBA.

Kažu da bi izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru, mogle usporiti rast ukupnih depozita kod banaka.

"Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu", zaključuju RBA-ovi analitičari.