Promatrano na mjesečnoj razini, zabilježen je rast od 3,8 mlrd. kuna ili 1,2% dok je na godišnjoj razini rast ubrzan za 27,3 mlrd. kuna ili 9,5% koji predstavlja nastavak pozitivnog trenda prisutnog od kraja 2011.
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u svibnju prije svega je rezultat rasta depozitnog novca (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu). Naime, uz mjesečnu stopu rasta od 3,4%, depozitni novac krajem svibnja iznosio je 113,0 mlrd. kuna čineći tako 35,9% ukupnih depozita.
Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u svibnju iznosila 20,1% što u odnosu na svibanj 2019. predstavlja porast za 18,9 mlrd. kuna. Posljedica takvih kretanja svakako je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su uz skroman rast na mjesečnoj razini, također zabilježili nastavak rasta na godišnjoj razini u svibnju. Uz rast od 8,4 mlrd. ili -4,3% na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem svibnja iznosili 202,1 mlrd kuna. Struktura depozita (s obzirom na likvidnost) zamjetno se promijenila u posljednjih nekoliko godina te je vidljivo da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična s preko 80% valutnih depozita (uglavnom u eurima) u ukupnim štednim i oročenim depozitima.
Spomenuti udio depozita odnosi se na štednju koju većinom generira sektor stanovništva. Naime, kao što je to bio slučaj i prethodnih mjeseci i godina, preko 80% štednje u inozemnim valutama odnosi se na sektor kućanstava. Iako su ukupni valutni depoziti krajem svibnja u odnosu na travanj zabilježili pad od 101 mil. kuna odnosno 0,1%, na godišnjoj razini zabilježen je rast od 13,5 mlrd. kuna odnosno 8,6%. Promjenama su blago pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro tijekom svibnja ojačala 0,4% u odnosu na travanj te oslabila 1,9% u odnosu na kraj 2019.).
Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.
