Dionice europskih banaka na najvišoj razini od 2008.

Velike banke doživjele su renesansu, a dionice HSBC-a, uvrštene na londonsku burzu, dosegle su rekordnu razinu uoči objave rezultata ovog tjedna, dok su Barclays i Santander također dosegli najviše razine od 2008. Talijanski UniCredit dosegnuo je najvišu razinu od 2011.

Rast označava preokret za jedan od najneomiljenijih europskih sektora, koji se mučio oporaviti od prošlih kriza i konkurirati američkim bankama.

„Europske banke prešle su iz statusa izopćenika u miljenike tržišta“, rekao je Justin Bisseker, analitičar europskih banaka u tvrtki Schroders, upravitelju fondova.

Kombinacija „transformativnog utjecaja viših kamatnih stopa na prihode“, povoljnog gospodarskog okruženja i mjera za poboljšanje učinkovitosti podigla je zajmodavce, dodao je Bisseker.

Iako su dionice HSBC-a pale na najvišu razinu od 2001. nakon što banka u srijedu nije ispunila očekivanja analitičara u svojim rezultatima za drugo tromjesečje, a dionice banaka su u petak naglo pale nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na desetke zemalja, banke na europskom referentnom indeksu Stoxx 600 i dalje su u porastu od 34 posto do sada ove godine. To je više od njihovih američkih konkurenata, tik iznad njihovog povrata iz 2021. i na putu je za najjači rezultat od 2009.

Ulagače je potaknuo rastući ekonomski optimizam u regiji, poboljšanje izgleda za njihove kreditne portfelje, kao i procjene koje su ispod vrijednosti američkih velikana poput JPMorgan Chasea i Goldman Sachsa.

Mnoge europske banke tek su nedavno vidjele povratak svojih procjena na knjigovodstvenu vrijednost, u usporedbi s 2,4 puta većom knjigovodstvenom vrijednošću za JPMorgan i dvostrukom knjigovodstvenom vrijednošću za Goldman Sachs, prema podacima FactSeta.

„Banke su jeftine i jedinstveno pozicionirane za porast domaće potražnje“, rekao je Luca Paolini, glavni strateg u Pictet Asset Managementu.

Europske banke, koje su bile nedovoljno kapitalizirane u razdoblju prije financijske krize, provele su godine nakon nje gradeći kapitalne rezerve koje su nametnuli regulatori, a koje su ograničavale isplate dioničarima. U međuvremenu, desetljeće kamatnih stopa blizu ili ispod nule otežalo je zajmodavcima zaradu.

To se promijenilo nakon pandemije Covida jer su središnje banke počele povećavati kamatne stope kako bi se uhvatile u koštac s inflacijom i poništile svoje opsežne programe kupnje obveznica.

Dugoročne kamatne stope brzo su porasle, a prinosi 30-godišnjih njemačkih obveznica sada su 1,3 postotna boda iznad prinosa dvogodišnjih, dok su prije samo dvije godine bili niži. U Velikoj Britaniji razlika je iznad 1,5 postotnih bodova.

To je dovelo do značajnog porasta neto kamatnih prihoda banaka - razlike između onoga što zarađuju od kredita i druge imovine i onoga što plaćaju za depozite - što je bio ključni pokretač profitabilnosti. Oni koji se bave trgovanjem ove su godine profitirali od porasta volatilnosti tržišta uzrokovanog ekonomskom politikom Donalda Trumpa.

Mogu li europske banke nastaviti svoj rast bez koristi od rastućih dugoročnih kamatnih stopa nije provjereno. Vjerovnici su gomilali poslove poput upravljanja imovinom kako bi ih zaštitili od kretanja kamatnih stopa, ali politički otpor spajanjima poput BBVA-ine ponude za Sabadell i UniCreditovog naginjanja prema BPM-u smatra se ograničavajućim potencijalom rasta sektora.

Francesco Sandrini, globalni voditelj strategija za više vrsta imovine u Amundiju, rekao je da se „banke čine najčistijom košuljom u košarici“, ali da postoji „sve veći osjećaj da je najbolje možda prošlo“.

„Dugo očekivana konsolidacija sektora daleko je od katalizatora kojem su se mnogi analitičari nadali“, dodao je.

Ulagači brzo ističu da se europske banke i dalje trguju po 10 puta većoj cijeni od buduće zarade, u usporedbi s više od 13 puta većom cijenom za njihove američke kolege, prema podacima Bloomberga. Povrat na opipljivi kapital, ključna mjera profitabilnosti za banke, sada je za mnoge od njih znatno veći od 10 posto.

„Dobra je vijest da su procjene europskih banaka i dalje diskontirane u usporedbi s bankarskim sektorima drugdje u svijetu“, rekao je Bisseker iz Schrodersa. „Vjerojatna je daljnja konvergencija.“