Dobit slovenskih banaka prošle godine nešto manje od milijardu eura

Pad dobiti uglavnom je posljedica oko desetine nižih prihoda od kamata, dok su se nekamatni prihodi prošle godine povećali. Nastavio se rast volumena i kredita i depozita.

Neto prihod od kamata pao je za 10,1 posto s 1,41 milijarde eura prošle godine na 2024. godinu. Prihod od kamata pao je za 13,5 posto na nešto manje od 1,84 milijarde eura, dok su rashodi od kamata pali za 23,1 posto na 428 milijuna eura, prema mjesečnim informacijama o poslovanju banaka za prošli prosinac.

Nekamatni prihodi, s druge strane, bili su 8,1 posto veći nego u 2024. na 778 milijuna eura. Unutar toga, neto provizije porasle su za 6,1 posto na 445 milijuna eura.

Ukupni bruto prihod banaka bio je 4,4 posto niži nego godinu prije, na nešto manje od 2,19 milijardi eura.

U međuvremenu, operativni troškovi porasli su za 1,7 posto na 1,03 milijarde eura, tako da je neto prihod bio 9,2 posto niži u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 1,15 milijardi eura.

Neto umanjenja vrijednosti i rezervacije bili su 130 posto veći nego u 2024. godini, na 162 milijuna eura. Banka Slovenije napomenula je da su umanjenja vrijednosti i rezervacije blago ojačali pred kraj godine, ali ostaju na niskoj razini u usporedbi s ostvarenim prihodom.

S 991 milijun eura, dobit prije oporezivanja bila je 17,4 posto niža nego u 2024. godini, kada je drugi put zaredom premašila razinu od 1 milijarde eura na 1,20 milijardi eura. Nakon oporezivanja, dobit od 882 milijuna eura bila je 17,9 posto niža nego godinu prije.

Prema podacima Banke Slovenije, povrat na kapital iznosio je 14,4 posto, što je 4,5 postotnih bodova niže nego u 2024. godini, ali je ostao iznad dugoročnog prosjeka.

Prošle godine i volumen kredita i depozita nastavio je rasti. Krediti nebankarskom sektoru na kraju godine iznosili su 30,84 milijarde eura, što je 8,6 posto više nego na kraju 2024. godine.

Krediti kućanstvima, i stambeni i potrošački, rasli su više od kredita tvrtkama, koji su na kraju godine bili 10,19 milijardi eura veći u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 4,3 posto. Ukupno su krediti kućanstvima porasli za 7,9 posto na 14,37 milijardi eura, od čega stambeni krediti za 8,8 posto na 9,22 milijarde eura, a potrošački krediti za 9,8 posto na 3,47 milijardi eura.

Prema podacima Banke Slovenije, prosječna kamatna stopa na stambene kredite slovenskih banaka iznosila je 3,2 posto, što je 0,4 postotna boda niže od prosjeka u eurozoni. Prosječna kamatna stopa na potrošačke kredite u Sloveniji iznosila je 5,3 posto, što je 1,1 postotni bod niže od prosjeka eura.

Slovenske banke također su bile nešto jeftinije od prosjeka eura (3,7 posto) s 3,6 posto za kredite tvrtkama u iznosu do milijun eura, dok su za veće kredite, tj. u iznosu preko milijun eura, bile 0,5 postotnih bodova skuplje s 3,9 posto.

U međuvremenu, depoziti nebankarskog sektora porasli su prošle godine za 6,9 posto na 44,51 milijardu eura, uključujući depozite pojedinaca za 6,8 posto na 29,17 milijardi eura.

U području depozita, slovenske banke svojim su klijentima ponudile znatno niže kamatne stope. Za kratkoročne depozite do jedne godine, prosječna kamatna stopa u Sloveniji iznosila je 0,7 posto, što je 1,1 postotni bod niže od prosjeka eura. Za depozite dulje od jedne godine, prosječna kamatna stopa u Sloveniji iznosila je 0,7 posto, što je 0,7 postotnih bodova niže od prosjeka eura.

Ukupna imovina bankarskog sustava porasla je prošle godine za 6,3 posto na gotovo 57,66 milijardi eura.