Erste banka u 2022. ostvarila rast ukupnih kredita i depozita

„Zadovoljni smo postignutim rezultatima u 2022. u svim poslovnim segmentima, s posebnim naglaskom na rast ukupnih kredita i postojan rast depozita, priljev novih klijenata, zadržavanje vodeće pozicije na tržištu u segmentu korisničkog iskustva klijenata te povećanje broja korisnika naših digitalnih rješenja, George on-line bankarstva i KEKS Pay aplikacije. S daljnjim razvojem ovih digitalnih rješenja, dosegli smo jedan od naših strateških ciljeva: biti lider u digitalnim inovacijama, uz dodatno pozicioniranje naše digitalne strategije kao simbola prepoznatljivosti Erste brenda u Hrvatskoj“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentirajući poslovni rezultat u 2022. godini te dodao: „Završna priprema ulaska Hrvatske u europsku monetarnu uniju zasigurno je bio jedan od najvažnijih događaja u 2022. godini. Ulazak u Eurozonu dovest će do daljnje integracije hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, djelovati pozitivno na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposlijetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Istovremeno, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura, pozitivno će doprinijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima.“

Rast neto dobiti rezultat je daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšanog operativnog rezultata, koji je prvenstveno poduprijet rastom prihoda iz transakcijskog poslovanja u post-COVID razdoblju te pozitivnim trendovima u segmentu trgovanja. S druge strane, na ukupnu razinu ostvarene neto dobiti utjecaj je imao i porezni trošak koji se odnosi na dodatni porez na dobit za 2022. godinu, u iznosu od 91,0 milijun kuna. Neto kamatni prihod povećan je za 8,4%, s 1.612,0 milijuna kuna u 2021. na 1.747,0 milijuna kuna prošle godine. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 15,2%, s 519,0 milijuna kuna u 2021. na 598,0 milijuna kuna u 2022. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u 2022. dosegao je 309,0 milijuna kuna, 41,7% više u odnosu na 218,0 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije.

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2022. iznosila je 102,6 milijardi kuna, odnosno 23,9% više u odnosu na kraj 2021., kada je iznosila 82,8 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 53,6 milijardi kuna, 17,3% više u odnosu na 45,7 milijarde kuna krajem 2021. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 80,4 milijardi kuna, što je 23,9% više u odnosu na kraj 2021. godine, kada su iznosili 64,9 milijardi kuna.

Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u 2022. godini iznosila je 1.172,0 milijuna kuna, 9,6% više u odnosu na 1.069,0 milijuna kuna u 2021. Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 2.121,0 milijun kuna, 5,9% više u odnosu na 2.003,0 milijuna kuna u 2021. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 884,0 milijuna kuna, 9,3% više u odnosu na 809,0 milijuna kuna u 2021.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem prosinca 2022. iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 22,3% više u odnosu na kraj 2021., kada je iznosila 92,3 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 58,1 milijardi kuna, što je 16,2% više u odnosu na kraj 2021., kada su iznosili 50,0 milijardi kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 84,2 milijardi kuna, što je 23,3% više u odnosu na kraj 2021., kada su iznosili 68,3 milijardi kuna.

U 2022. zabilježen je daljnji pad troškova rizika, pri čemu je udio tzv. NPL plasmana na razini banke dodatno smanjen s 5,5%, koliko je iznosio na kraju 2021. godine, na 3,6% krajem prosinca 2022. Kod građana, udio NPL plasmana krajem prosinca 2022. godine iznosio je 4,8%, u odnosu na 8,2% krajem 2021. U poslovanju s gospodarstvom (uključujući i segment države) udio NPL plasmana krajem 2022. godine iznosio je 2,7%, u odnosu na 4,4% krajem 2021. godine. Kao odgovoran poslovni subjekt banka će nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe klijenata.

OČEKIVANJA
„Nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa, bilo je izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike i globalnih geopolitičkih događanja. S druge strane, koristi hrvatske integracije u monetarnu uniju, poput praktičnog ukidanja valutnog rizika, do određene su razine ublažile porast kamatnih stopa u Hrvatskoj, u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama (posebice onima izvan Eurozone). Međutim, kratkoročno gledano, u idućem će razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s invazijom na Ukrajinu“, naglasio je Schoefboeck.

„Kada govorimo o prioritetima za 2023., fokus bi trebao biti na što efikasnijem korištenju potencijala EU fondova, odnosno njihovog anti-cikličnog kapaciteta u okruženju usporavanja rasta. Isto tako, kvalitetno korištenje sredstava iz dostupnih fondova važan je prioritet i u kontekstu generiranja potencijala za brži potencijalni rast gospodarstva te, uz poželjan rast dinamike u segmentu strukturnih reformi, stvaranje preduvjeta za održiviju konvergenciju dohotka. U tom kontekstu, daljnje unaprjeđenje investicijske i pravne sigurnosti ostaje temeljni preduvjet dugoročno održivog gospodarskog rasta te iskorištavanja potencijala koji stoje pred Hrvatskom. Pritom je nužno vrlo pažljivo postupati s uvođenjem novih nameta za najuspješnije tvrtke, koje generiraju najveću dodanu vrijednost te predstavljaju motor hrvatske ekonomije i kreiranja novih radnih mjesta. Zaključno, uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije i potencijal u korištenju europskih fondova, te ako se nastavi put jačanja pravne sigurnosti za investitore, Hrvatska s optimizmom može gledati u budućnost“, rekao je Schoefboeck.

„Bankarski sustav i dalje će biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. To se, naravno, odnosi i na Erste banku, u kojoj s ponosom gledamo na rezultate ostvarene u 2022. godini, a koji su zaokruženi dobivanjem dvaju vrijednih priznanja: Zlatne kune za najuspješniju hrvatsku banku, koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, te „Bank of the Year“ nagrade koju nam je dodijelio ugledni magazin The Banker. Kao banka s trenutačno najvišim ocjenom bonitetnih kuća (A-, Fitch Ratings, 2022) među bankama i drugim tvrtkama na hrvatskom tržištu, te uz našu vrlo visoku poziciju likvidnosti i adekvatnu kapitalizaciju, i dalje ćemo pratiti financijske potrebe svih svojih klijenata, pružajući tako adekvatni impuls dodatnom rastu domaćeg gospodarstva. Naš će cilj i dalje biti isti: poticanje prosperiteta naših zaposlenika, naših klijenata te hrvatskog društva u cjelini“, zaključio je Schoefboeck.