Erste banka u prvom polugodištu s gotovo 46 posto većom neto dobiti

Kako se ističe u priopćenju, rast neto dobiti rezultat je daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšanog operativnog rezultata, koji je prvenstveno poduprijet rastom prihoda iz transakcijskog poslovanja u post-covid razdoblju te pozitivnim trendovima u segmentu trgovanja.

U prvom polugodištu, neto kamatni prihod povećan je za 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 817 milijuna kuna. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 24,3 posto, na 271 milijun kuna, a neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost za 49.5 posto, na 154 milijuna kuna.

Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2022. iznosila je 92,3 milijarde kuna, odnosno 11,5 posto više u odnosu na kraj 2021.. Ukupni krediti klijentima na dan 30. lipnja 2022. iznosili su 50,7 milijardi kuna, 10,9 posto više, a ukupni depoziti klijenata 74,7 milijardi kuna, što je 15,1 posto više u odnosu na kraj 2021. godine.

U priopćenju se navodi i da je neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovini 2022. godine iznosila 867 milijuna kuna ili 42,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2022. bila je 101,6 milijardi kuna, što je 10,1 posto više u odnosu na kraj 2021.

"Pozitivni pokazatelji operativnog poslovanja, premašivanje razine od 100 milijardi kuna kad je riječ o ukupnoj aktivi naše lokalne grupe, rast ukupnih kredita uz postojan rast depozita, priljev novih klijenata te povećanje broja korisnika naših digitalnih rješenja, George on-line bankarstva i KEKS Pay aplikacije, elementi su koji nam daju pravo na optimizam za preostali dio godine, ali i predstavljaju potvrdu ispravnosti našeg poslovnog modela“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank.

Osvrnuo se i na odluku o ulasku Hrvatske u monetarnu uniju s prvim danom iduće godine, ocijenivši je da je to jedna od najvažnijih vijesti koje su obilježile dosadašnji dio godine.

"Ulazak u eurozonu dovest će do daljnje integracije hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, djelovati pozitivno na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposlijetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Istovremeno, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura, pozitivno će doprinijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima“, naveo je.

U vezi budućeg kretanja kamatnih stopa, Schoefboeck navodi da je nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa bilo izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike i globalnih geopolitičkih događanja.

„Nedavno smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Hrvatske u eurozonu, svakako je jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj. Uz ostale koristi integracije u monetarnu uniju, poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, a imajući ujedno u vidu činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, u određenoj mjeri bi svakako trebao biti ublažen", smatra Schoefboeck.

No, napominje da će, kratkoročno, u idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini.