GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Franak: Što je država dala bankama za odustajanje od arbitraže?

Franak: Što je država dala bankama za odustajanje od arbitraže?
REAKCIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.02.2021 / 14:11
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u utorak izvijestio da banke povlače iz arbitražnih postupaka vezanih uz konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, iz Udruge Franak u utorak su priopćili kako nije jasno jasno što je država dala bankama za njihovo odustajanje od arbitraže.

"Ministar Zdravko Marić na presici u utorak 2. veljače 2021. objavio je kako se banke povlače iz arbitraža pokrenutih u Washingtonu na temelju dogovora s Vladom RH. Iz izjava ministra Marića nije jasno što je država dala bankama za njihovo odustajanje od arbitraže, osim što je ustvrdio da neće biti troška za proračun", kaže se u priopćenju te udruge.

Marić je na konferenciji za novinare o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) vezanim uz konverziju kredita u francima izvijestio da je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode sporove u Washingtonu, u Hrvatskoj i onima koje još nisu pokrenule postupke te da se za četiri slučaja postupci prekidaju.

Time je, kako je rekao, izbjegnuta moguća obaveza za državni proračun od dvije i pol milijarde kuna što se tiče postupaka u ICSID-u i Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Dogovor je, kako je rekao, postignut sa Zagrebačkom bankom, PBZ-om, Sberbankom, Ersteom, Raiffeisenom i OTP bankom i ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku.

Dodao je da se postupci pregovora i arbitraže nastavljaju s Addiko bankom i Societe Generalom, bivšim vlasnikom Splitske banke.

Banke su ICSID-u pokrenula međunarodni arbitražni postupak protiv Hrvatske, tražeći nadoknadu troškova proizišlih iz propisane konverzije kredita u švicarskim francima. Konverzija je provedena na temelju zakona o konverziji kredita u švicarskim francima iz 2015. godine.

Za Udrugu Franak je "šokantno" da se taj dogovor objavio u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda, kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kolektivnom predmetu franak.

"Nepoštene banke, koje su svjesno i namjerno prevarile 125.000 hrvatskih obitelji, ne zaslužuju nikakve olakšice. Osim toga, Sud EU je jasno i nedvojbeno izrekao u predmetu Achmea da su arbitraže između članica EU nezakonite i zabranjene", kažu u toj udruzi. Unatoč svim tim činjenicama, banke koje su dužne građanima 20 milijardi kuna, dobile su ili će dobiti neke olakšice, dodaju.

Smatraju i da se Vlada mora očitovati na prethodna pitanja u predmetima koji se vode na Sudu EU vezana za konverzije CHF kredita. "Pitanje svih pitanja jest, možemo li očekivati da će očitovanje biti neutralno odnosno da Vlada neće zastupati na Sudu EU stajališta banaka", kažu u Udruzi Franak.

Dodaju kako je "žalosno da Vlada godinama podržava nezakonito poslovanje banaka i pljačku građana, a nagodbu u kojoj će očigledno banke ipak dobiti neke olakšice prikazuju kao veliku pobjedu".

U priopćenju se tvrdi i da su banke koje su pokrenule arbitražu dužne hrvatskim građanima koji su ugovarali kredite u švicarcima još 20 milijardi kuna.

"Vlada RH trebala bi proaktivnom politikom u području zaštite potrošača omogućiti da svi ti opelješeni građani lakše dođu do svojeg novca, a način na koji vlast postupa s bankama nam ne daje nikakvu nadu da bi se to moglo dogoditi", kažu u Franku i dodaju da s nestrpljenjem očekuju sutrašnju odluku Ustavnog suda o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda.

Ustavni sud sutra bi trebao odlučivati o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda kojom je potvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kreditima ugovorenim između 2004. i 2008. godine.

Tu odluku u Franku smatraju važnom za 125 tisuća obitelji koje su ugovarale kredite s valutnom klauzulom CHF, kojima su, kako navodi, banke korištenjem nepoštenih odredaba o kamati i valuti CHF nezakonito naplatile 10 milijardi kuna tijekom otplate kredita, a to znači da zajedno sa zateznim kamatama duguju svim tim obiteljima oko 20 milijardi kuna.

Ustavni sud, dodaju u Franku, odlučuje sutra o ustavnim tužbama banaka, i budu li ustavne tužbe budu odbačene, time će kolektivni slučaj franak biti zaključen i zatvoren, i više neće biti niti jedne zapreke za obeštećenje na temelju privatnih tužbi za sve oštećenike s takvim kreditima.

Tagovi: Udruga Franak, Goran Aleksić, Sberbank, Zagrebačka banka, konverzija kredita, Privredna banka Zagreb, Erste, Raiffeisen, OTP banka
PROČITAJ I OVO
Rusija plijeni imovinu JPMorgana
POTEZI
Rusija plijeni imovinu JPMorgana
MOSKVA - Ruski sud naredio je zapljenu 439,5 milijuna dolara imovine JPMorgan Chase nakon što je ruska državna VTB banka podnijela tužbu za "naknadu gubitka" protiv najveće američke banke.
Lloyds: Visoki troškovi smanjili kvartalnu dobit
PRITISCI
Lloyds: Visoki troškovi smanjili kvartalnu dobit
LONDON - Britanski bankarski div Lloyds u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježio neto dobit od 1,1 milijardu funti (1,28 milijardi eura), što je 29 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Sberbank isplaćuje rekordne dividende
DIVIDENDA
Sberbank isplaćuje rekordne dividende
MOSKVA - Nadzorni odbor ruske Sberbanke preporučio je isplatu rekordnih dividendi od 750 milijardi rubalja (8,03 milijarde dolara), odnosno 50 posto neto dobiti banke, rekao je direktor banke German Gref.
Vlaho preuzima poziciju predsjednika Uprave Bank Austria, Ćubela novi predsjednik Uprave Zabe
KARIJERE
Vlaho preuzima poziciju predsjednika Uprave Bank Austria, Ćubela novi predsjednik Uprave Zabe
ZAGREB – Dalibor Ćubela novi je predsjednik Uprave Zagrebačke banke te će zamijeniti Ivana Vlahu koji preuzima poziciju predsjednika Uprave UniCredit Bank Austria. Nova imenovanja podliježu odobrenju nadzornih tijela.
HUB: Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
KAMATNE STOPE
HUB: Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka objavila je "HUB Analize 78: Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024." gdje se istražuju dva ekonomska scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025., odnosno predviđa se daljnje kretanje inflatornih pritisaka i kamatnih stopa za koje se ističe da počinju padati.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE