GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Gotovinski krediti na najvišoj razini od veljače 2022.

Gotovinski krediti na najvišoj razini od veljače 2022.
KREDITIRANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.06.2024 / 13:13
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili na kraju travnja 22,6 mlrd. eura.

U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 11,3% (+2,3 mlrd. eura), što je za 1,9 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023. Ubrzanje godišnjeg rasta kredita plasiranih kućanstvima traje gotovo neprekidno od veljače 2023. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 259,8 mil. eura ili 1,2%. Najsnažniji je to mjesečni rast od svibnja prošle godine.

Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od gotovo 11,2 mlrd. eura na kraju travnja činili su 49,5% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 11,2% (+0,8% u odnosu na ožujak). Prema Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, potražnja kućanstava za stambenim kreditima nastavila se smanjivati u razdoblju siječanj-ožujak 2024., što je vjerojatno posljedica i viših kamatnih stopa. Ipak, podaci sugeriraju da su stambeni krediti tijekom prva četiri mjeseca bilježili solidan rast u odnosu na ista razdoblja prethodne godine, što je posljedica nešto skromnije potražnje prošle godine uslijed iščekivanja provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita.

Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 8,4 mlrd. eura ili 37,4% ukupnih kredita, najviše od veljače 2022. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka 2023. godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U travnju je ostvaren rast u odnosu na travanj 2023. iznosio 13,5%. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,7% (+138,8 mil. eura), najviše od ožujka 2019. Ostvareni rast zaposlenosti i plaća kod stanovništva povećava potencijal zaduživanja u odnosu na prihode. Značajna povećanja plaća u javnom sektoru ostvarena su u drugom tromjesečju, a u nastavku godine će nastaviti održavati solidnu potražnju za potrošačkim kreditima. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 5,5% ili 439,6 mil. eura.

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 790,7 mil. eura (3,5% ukupnih kredita), bilježe pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače ove godine. U travnju je ponovno zabilježen pad, za 0,7%. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,4%, kao i u ožujku.

Krediti po kreditnim karticama (1,8% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 400,9 mil. eura (+0,5% na mjesečnoj razini), a u travnju je godišnja stopa rasta iznosila 3,0%. Treće je to zaredom ubrzanje na godišnjoj razini.

Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kreditne iznosila je u travnju 6,1%, što je manje za 21 bazni bod u odnosu zabilježenu razinu iz siječnja 2024., kada je dosegnut vrhunac u okviru posljednjeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike. Istovremeno je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite iznosila 3,9%, što je za otprilike 160 baznih bodova više u odnosu na lipanj 2022., prije početka podizanja referentnih kamatnih stopa. Izostanak spuštanja kamatnih stopa na stambene kredite može se objasniti izostankom učinka državnog programa subvencioniranja stambenih kredita, koji je snižavao prosječnu kamatnu stopu, specifičnostima stambenih kredita koja proizlazi i iz njihove duge ročnosti i velike zastupljenosti fiksnih stopa, što ih čini manje osjetljivim na promjene kratkoročnih kamatnih stopa.

Tagovi: #krediti, #krediti stanovništvu, #Hrvatska narodna banka, #stambeni krediti, #gotovinski krediti
PROČITAJ I OVO
HUP: Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
ANALITIČARI
HUP: Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
ZAGREB - Nakon intervencija u maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, država sada intervenira u postulate bankarskog poslovanja, značajno ograničavajući mogućnost naplate naknada na širi spektar usluga.
OTP i Ekonomski fakultet u Osijeku započinju suradnju
SURADNJA
OTP i Ekonomski fakultet u Osijeku započinju suradnju
OSIJEK - U prostorima Ekonomskog fakulteta, član Uprave OTP banke Nikola Mikša i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Boris Crnković, potpisali su Sporazum o znanstveno-razvojnoj i stručnoj suradnji.
ECB odobrio UniCreditu povećanje udjela u Commerzbanku na 29,9%
ZELENO SVJETLO
ECB odobrio UniCreditu povećanje udjela u Commerzbanku na 29,9%
MILANO - UniCredit je dobio odobrenje ECB-a za stjecanje izravnog udjela u Commerzbanku do 29,9%.
HBOR lani podržao projekte vrijedne 1,17 milijardi eura
PODRŠKA
HBOR lani podržao projekte vrijedne 1,17 milijardi eura
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prošle je godine nastavila je s intenzivnim ulaganjima, podržavši više od 3.000 projekata ukupne vrijednosti veće od 1,17 milijardi eura, čime potvrđuje svoju kontinuiranu posvećenost pružanju financijske podrške hrvatskim poduzetnicima, izvoznicima i strateškim investicijama.
Deloitte: Stabilnost i visoka profitabilnost na bankovnim tržištima u široj regiji
STUDIJA
Deloitte: Stabilnost i visoka profitabilnost na bankovnim tržištima u široj regiji
ZAGREB – Deloitte je objavio sedmu studiju o bankovnim spajanjima i preuzimanjima u srednjoistočnoj Europi sa sveobuhvatnom analizom tekućih promjena u bankovnom sektoru u regiji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE