U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita iznosio je 10,6% (+2,2 mlrd. eura), što je za 1,2 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023. Ubrzanje godišnjeg rasta kredita plasiranih kućanstvima trajalo je gotovo neprekidno od veljače 2023., a postupno blago usporavanje odnosno stagnacija u srpnju posljedica je učinka baznog razdoblja kod stambenih kredita. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 135 mil. eura ili 0,6%.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 11,4 mlrd. eura na kraju kolovoza činili su 49% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te su na godišnjoj razini bili veći za 7,9% što je skromnije za 1,3 postotna boda u odnosu na godišnju promjenu u srpnju. Rezultat je to učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog rasta stambenoga kreditiranja u kolovozu prošle godine (+1,2% mjesečno) uslijed provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti zadržali su se na razini iz srpnja.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 8,9 mlrd. eura ili 38% promatranih ukupnih kredita, najviše u posljednjih 39 mjeseci. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021. U kolovozu je ostvaren rast u odnosu na kolovoz 2023. iznosio 15,2% ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,7% (+65 mil. eura). Nakon ubrzanja mjesečnog rasta promatranih kredita u srpnju, kolovoz ponovo bilježi blago usporavanje. I dalje snažna potražnja odraz je snažnog potrošačkog optimizma u uvjetima rastućih dohodaka, zaposlenosti te popuštanja inflatornih pritisaka. Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, jačanje potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima dobrim je dijelom posljedica potrošnje na trajna dobra, međutim, dio se vjerojatno odnosi na uređenje stambenih nekretnina, kao i za tekuću potrošnju uslijed rastuće potrebe za financijskim pozajmicama s obzirom na prethodni snažan rast potrošačkih cijena. Očekujemo da će se solidna potražnja za promatranim kreditima nastaviti s obzirom na rastući potencijal zaduživanja u odnosu na prihode. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 10,9% ili 870,4 mil. eura.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 764 mil. eura (3,3% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače ove godine. U kolovozu je ponovno zabilježeno smanjenje, i to ubrzanom dinamikom za 5,0%. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast za 0,9%.
Krediti po kreditnim karticama (1,6% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 384,8 mil. eura (-0,5% na mjesečnoj razini), a u kolovozu je zabilježen pad na godišnjoj razini za 1,5%. Iako su od kraja prošle godine bilježene pozitivne godišnje promjene, već u svibnju je trend prekinut.
Prema posljednjim podacima HNB-a, kamatne stope na stambene kredite ostale su nepromijenjene u kolovozu, ali su i dalje na najvišoj razini u posljednjem ciklusu monetarnog pooštravanja dosegnutoj početkom godine. Istodobno su kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite ponovno vrlo blago porasle i približile se vrhuncu s početka ove godine. Prosječna kamatna stopa na nove gotovinske nenamjenske kredite iznosila je u kolovozu 6,2%, što je za 8 baznih bodova više nego prethodni mjesec, dok su se stambeni krediti odobravali uz 1 bazni bod višu kamatnu stopu nego u srpnju (3,9%). Kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite stanovništvu smanjena je za tek 3 bazna boda u odnosu na najvišu razinu od 6,3% iz siječnja ove godine. Kod stambenih kredita stanovništvu zamjećuje se stabilizacija kamatnih stopa na povišenoj razini dosegnutoj početkom ove godine.4