HNB poziva na oprez kod dizanja stambenih kredita

Prema riječima Maje Bukovšak, izvršne direktorice HNB-ovog sektora financijske stabilnosti, od početka ove godine banke su, nakon dvije godine, kada su stambene kredite nudile gotovo isključivo uz fiksne kamatne stope, počele vraćati u svoju ponudu kredite uz promjenjive stope ili pak uz kombinirane, što znači da je u početnom razdoblju, najčešće pet ili sedam godina, kamata fiksna, a kasnije promjenjiva.

Ta početna “fiksnost” se potrošaču može činiti kao dobra prilika, s obzirom i na vjerojatno nešto nižu kamatu, no, upozoravaju iz HNB-a, mora uzeti u obzir da će se nakon isteka razdoblja fiksacije ta kamatna stopa i mijenjati.

“Svatko onda mora, u ovisnosti o svojim preferencijama, odlučiti što je za njega povoljnije – želi li sigurnost fiksne kamatne stope ili promjenjivost varijabilne, koja je možda u nekoj banci i u nekoj ponudi za određeni dio nešto niža”, istaknula je Bukovšak.

Napominje da su varijabilne kamatne stope i ranije bile standardni element u ponudi banaka, a ta varijabilnost znači da su vezane uz jedan od referentnih parametara, najčešće EURIBOR, i to šestomjesečni, te se dva puta godišnje potrošaču usklađuje visina kamata.

Negativni scenarij

Dakle, kod podizanja kredita s promjenjivom kamatnom stopom, iz HNB-a upućuju potrošače da se informiraju koliko bi iznosile njihove obveze u slučaju da im, primjerice, kamatna stopa na kredit poraste za jedan postotni bod ili više.

U HNB-u su na brifingu za medije i predstavili jedan takav scenarij, pa tako primjerice za stambeni kredit od 150.000 eura, podignut na 25 godina, uz kamatnu stopu od 2,9 posto, mjesečni anuitet bi iznosio 703,55 eura. U slučaju, pak, da kamatna stopa skoči na 3,9 posto, mjesečna rata bi porasla za gotovo 80 eura, što bi godišnje iznosilo 957 eura, a za ukupno vrijeme trajanja kredita gotovo 24 tisuće eura.

Iz scenarija je razvidan i posebno značajan utjecaj promjene kamatnih stopa kod kredita s duljim rokovima otplate, pa iz HNB-a poručuju da je važna pravovremena reakcija potrošača, ukoliko zbog povećanja kamata procijene da bi u budućnosti mogli imati poteškoća u podmirivanju obveza.

Iz središnje banke kao primarni cilj ističu osiguranje transparentnosti za potrošače, pri čemu za preveniranje kamatnog rizika skreću i pažnju da na svojoj internetskoj stranici imaju informativnu listu ponude kredita po bankama.

Visoka razina zaštite potrošača

Visoku razinu zaštite potrošača apostrofirale su i Ana Pisačić, savjetnica u HNB-ovoj direkciji za regulativu zaštite potrošača i financijsku pismenost i Jelena Radosović, glavna stručna suradnica u direkciji za nadzor tržišnog ponašanja.

Pisačić je istaknula da u slučaju promjene kamatne stope banke potrošače o tome moraju informirati najmanje 15 dana prije same primjene novih kamata, uz definiranje novog otplatnog plana. Pritom potrošači imaju i mogućnost u vremenskom roku od tri mjeseca prije vremena otplatiti kredit, bez dodatnih naknada, napominje Pisačić.

Radosović je naglasila da postoje i strogo regulirana zakonska ograničenja maksimalnih iznosa nominalnih kamatnih stopa, a upravo kako bi se spriječio eventualni cjenovni šok prilikom otplate kreditnih obveza.

Tako trenutna maksimalna nominalna kamata za stambene kredite iznosi 3,84 posto, a za ostale potrošačke kredite osam posto.