Hrvati u bankama drže gotovo 43 mlrd. eura

Prosječni depozit iznosi nešto više od 11.000 eura po stanovniku, no razlike među hrvatskim županijama prilično su velike.

Čak 41 % svih štednih depozita odnosi se na sedam jadranskih županija, na što vjerojatno utječe i turizam. Na Grad Zagreb otpada 28 % depozita, a Zagrepčani su ove godine izbili na prvo mjesto prema iznosu po stanovniku – više od 15.500 eura. Najmanje se bilježi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, oko 5.500 eura po stanovniku.

Istraživanja, međutim, pokazuju da štedi samo 38 % građana.

Zagreb preuzeo prvo mjesto

– Prosječni depoziti po stanovniku nešto su iznad 11.000 eura i po tom pokazatelju ove godine na prvom je mjestu Grad Zagreb s 15.500 eura po stanovniku. Nakon dugo godina na toj prvoj poziciji zamijenjena je Istarska županija, rekla je Vanja Dominović, voditeljica za financijske institucije i osiguravajuća društva HGK-a.

Građani pritom velik dio novca drže dostupnim na računima umjesto da ga oročavaju.

Švaljek: Većina novca ostala je na tekućim računima

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek istaknula je da se ponašanje građana nije bitno promijenilo ni kada su kamate na oročenu štednju porasle.

– Kad su kamatne stope na oročene depozite znatno porasle, i dalje je najveći dio depozita hrvatskih kućanstava bio na tekućem računu, dakle ne u obliku oročenih depozita koji su nosili više kamatne stope, nego u obliku sredstava koja su bila slobodna, neoročena, rekla je Švaljek.

Istodobno se sve više ulaže u dobrovoljne mirovinske fondove, dionice, ali i investicijsko zlato.

Promet investicijskim zlatom prema milijardi eura

Vladimir Potočki, član Uprave Auro Domusa, kaže da je promet investicijskim zlatom u Hrvatskoj prošle godine dosegnuo 800 milijuna eura.

– Ove godine smatramo da će biti preko jedne milijarde, a u odnosu na kupnju i ulaganje u nekretnine zapravo svake godine ide u korist zlata, a manje u nekretnine, rekao je Potočki.

Od iduće godine investicijski račun

Građani će od iduće godine za dugoročna ulaganja na raspolaganju imati i investicijski račun. Tamas Nagy, predsjednik Grupacije tržišta kapitala HGK-a, smatra da je ključno građanima približiti ulaganje i ukloniti dojam da je ono namijenjeno samo onima s velikim kapitalom.

– Moramo demistificirati da je ulaganje nešto komplicirano, da za to treba imati novca, da je to za nekog drugog, a ne za mene. To je ključna poruka općenito ulaganja, ali i ovog računa, rekao je Nagy.

Stručnjaci građanima prije svega savjetuju ulaganje vremena u stjecanje financijskog znanja jer bi im se upravo ono dugoročno moglo najviše isplatiti.