GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HUB: U ovoj godini očekuje se ubrzanje kreditiranja poduzeća i stanovništva

HUB: U ovoj godini očekuje se ubrzanje kreditiranja poduzeća i stanovništva
PROCJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.03.2021 / 14:52
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Neto dobit banaka u 2020. se više no prepolovila, dok se u ovoj godini očekuje ubrzanje kreditiranja poduzeća i stanovništva, pa tako i uz rast potražnje za stambenim kreditima, rečeno je u četvrtak na digitalnom briefingu za medije Hrvatske udruge banaka (HUB), na kojem su predstavljeni i novi HUB Pregledi 1/2021.

U najnovijim HUB Pregledima, publikaciji koja između ostalog analizira poslovanje banaka u 2020. godini i odgovor na covid-19 krizu, ističe se da je ta kriza očekivano dovela do značajnog pogoršanja poslovnih rezultata banaka.

Ukupna neto dobit banaka u 2020. godini pala je za 53,3 posto u odnosu na 2019. godinu, na 2,7 milijardi kuna, ponajviše zbog pada operativnih prihoda i rasta ispravaka vrijednosti financijske imovine koja se u knjigama vodi po amortiziranom trošku.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović napomenuo je da je rezultat prije rezerviranja u prošloj godini iznosio 7,3 milijarde kuna, dok je dobit prije oporezivanja, a nakon raznih ispravaka vrijednosti, iznosila 3,3 milijarde kuna.

"Dakle, ukupno oko četiri milijarde kuna odnosi se na razne ispravke vrijednosti. To dočarava situaciju u kojoj se nalazi jedan dio hrvatskog gospodarstva, pri čemu prvenstveno mislim na turizam i sve vezano uz taj sektor", izjavio je Adrović na brifingu.

Nadalje, neto kamatni prihod banaka smanjen je za 5,7 posto, neto prihodi od naknada i provizija za 10,5 posto, dok su ukupni neto prihodi iz poslovanja smanjili za 9,9 posto u odnosu u na 2019. godinu. "To znači da je prihod banaka pao nešto više nego hrvatski BDP u 2020. godini", napomenuo je Adrović. Hrvatsko gospodarstvo, naime, lani je palo za 8,4 posto.

Stopa ukupnog kapitala hrvatskih banaka na kraju prošle godine iznosila je 24,9 posto, čime se one i dalje nalaze među najbolje kapitaliziranim bankama na svijetu, što omogućuje rast kredita, depozita i niske kamatne stope, istaknuo je.

Lani porasli depoziti i kreditni plasmani

Tako su depoziti kućanstava u 2020. na godišnjoj razini porasli za 6,1 posto, na 224,5 milijardi kuna, dok su u siječnju 2021. porasli za 7,1 posto na godišnjoj razini.

U najvećem dijelu taj brzi rast depozita sasvim sigurno leži i u odricanju od potrošnje ili nemogućnosti da se potroši dio dohotka, ocijenio je Adrović.

Ukupan godišnji rast kredita prema stanovništvu lani je iznosio 2,3 posto, pri čemu su stambeni krediti u prošloj godini rasli između sedam i osam posto.

Samo u zadnjem lanjskom kvartalu, a u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine, stambeni krediti su porasli za 14 posto, dok su nenamjenski gotovinski pali za jedan posto, a prekoračenja po transakcijskim računima smanjena za oko pet posto.

Adrović smatra da će u idućem razdoblju doći do ubrzanja kreditiranja ne samo poduzeća nego i stanovništva, uslijed rasta potražnje za stambenim kreditima. Dio potražnje za stambenim kreditima dolazi i iz državnog programa subvencioniranja putem APN-a, dok pojačanu potražnju za tim kreditima generiraju i posljedice potresa, ocijenio je Adrović.

Kako je izjavio, u 2021. se očekuje poboljšanje kreditne potražnje i stanovništva i poduzeća te da će ona, uz postojeće kamatne stope, dovesti do većih prihoda i neto dobiti banaka u ovoj godini.

Direktor HUB-a je i naveo da je ukupna stopa rasta kredita poduzećima lani iznosila 5,3 posto, dok je u siječnju ubrzala rast na 5,7 posto.

S prosječnom kamatnom stopom od 2,9 posto na dugoročne stambene kredite, a u situaciji i gdje nema velikog pritiska na rast tih kamatnih stopa, Hrvatska stoji vrlo dobro, ocijenio je Adrović te napomenuo da su te kamatne stope bitno ispod razine u drugim, razvijenijim zemljama, koje su i duže u Europskoj uniji, poput Češke, Mađarske ili Latvije.

Oko 80 posto klijenata kojima je istekao moratorij nastavilo uredno izvršavati obaveze

Kada je riječ o pomoći dužnicima za vrijeme koronakrize, Adrović je istaknuo da je "lavovski" dio likvidnosti, koji je u normalnim vremenima trebao biti otplaćen bankama kroz redovne rate kredita, ovaj puta kroz moratorije poduzećima i stanovništvu ostao kao likvidnost.

Tako je primjerice na kraju kolovoza 2020. godine ukupan efekt moratorija i drugih mjera pomoći prema gospodarstvu i stanovništvu iznosio 9,3 posto BDP-a, pri čemu je najveći iznos otpadao na gospodarstvo, za koje je vrijednost moratorija dosezala oko 32 milijarde kuna, dok je to za stanovništvo tada iznosilo 7,2-7,3 milijarde kuna.

Adrović je izvijestio i da su banke detektirale da je 80 posto klijenata kojima je istekao moratorij nastavilo uspješno otplaćivati svoje obaveze, dok su tek kod 20-ak posto njih bile potrebne dodatne intervencije.

Prosječno razdoblje trajanja moratorija kod stanovništva iznosilo je šest mjeseci, dok je većina poduzeća koja su tražila moratorij dolazila iz turizma i vezanih sektora, pri čemu je većini odobren moratorij od 12 mjeseci, te će ti moratoriji isticati do 30. lipnja ove godine.

"Ukoliko većina našeg turizma 'proradi' s 30. lipnjem, smatramo da će ta mjera biti dovoljna i da će velika većina tog dijela našeg gospodarstva, čim im se oporave prihodi, ući u određenu normalu. To bi trebalo biti dovoljno, naravno pod uvjetom da se stvari počnu vraćati u normalu u idućih nekoliko mjeseci, što svi očekujemo", odgovorio je Adrović na pitanje razmatra li se i eventualni produžetak moratorija za poduzeća u ovoj godini.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje napomenuo je da je iz sektora poduzeća došla i značajno veća potražnja za moratorijima i drugim mjerama, dok je ta potražnja kod stanovništva bila manja. To znači, ocijenio je Šonje, da su mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta amortizirale socijalne posljedice krize.

S druge strane, Šonje je napomenuo da bi se i u 2021. i 2022. godini trebali manifestirati rizici koronakrize, pa i kroz vrlo vjerojatni porast "loših" kredita. "No razmjere toga i ispravke vrijednosti, s obzirom na stopu kapitalizacije, banke će moći apsorbirati, bez utjecaja na njihovu sposobnost kreditiranja", ocijenio je.

Dostižne stope rasta BDP-a od pet do šest posto u 2021.

Šonje je kazao da je pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini od 8,4 posto bio u skladu s očekivanjima, s obzirom da su sve prognoze od druge polovine prošle godine predviđale pad između osam i devet posto.

I za 2021. očekivanja najrelevantnijih aktera, kao što su Vlada, Europska komisija i MMF, su vrlo slična, a kreću se između pet i šest posto rasta BDP-a. To će ovisiti i o razvoju situacije s pandemijom, no Šonje smatra da su, s istom ili nešto boljom ovogodišnjom turističkom sezonom u odnosu na lanjsku, kao i uz normalizaciju potrošnje i porast investicija, te stope dostižne i realne.

Tagovi: Hrvatska udruga banaka, Zdenko Adrović, Velimir Šonje, stambeni krediti, potrošački krediti
PROČITAJ I OVO
Brunclik odlazi iz Uprave NLB-a
ODLAZAK
Brunclik odlazi iz Uprave NLB-a
LJUBLJANA - Nadzorni odbor NLB-a danas je sa članom uprave Peterom Brunclikom dogovorio kraj mandata krajem lipnja.
Credit Agricole osigurao ključnu potporu za preuzimanje Crevala
AKVIZICIJE
Credit Agricole osigurao ključnu potporu za preuzimanje Crevala
MILANO - Credit Agricole Italia osigurao ključnu potporu za preuzimanje Crevala vrijedno milijardu dolara, nakon što je pristao platiti najvišu cijenu bez obzira na razinu prihvaćanja njegove ponude.
Neto dobit VTB  banke više nego udvostručena u prvom kvartalu
UZLET
Neto dobit VTB banke više nego udvostručena u prvom kvartalu
MOSKVA - Ruska banka VTB izvijestila je da je više nego udvostručila neto dobit u prvom tromjesečju zahvaljujući prepolovljenim rezervacijama za nenaplative zajmove.
Vasić: U Srbiji neće biti negativnih kamatnih stopa na štednju
KAMATNE STOPE
Vasić: U Srbiji neće biti negativnih kamatnih stopa na štednju
BEOGRAD – Srpsko bankarsko tržište je za sada daleko od negativnih kamatnih stopa na depozite stanovništva i ne treba ocekivati takve stope na štedne depozite u bankama u Srbiji, kaže Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.
Američke banke zadovoljile rezultatima
DOBRE BROJKE
Američke banke zadovoljile rezultatima
ZAGREB - Oči investitora prošlog su tjedna bile usmjerene na početak sezone međugodišnjih najava poslovnih rezultata, koju tradicionalno započinju najveće banke u SAD-u.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE