Pozivajući se na posljednje smjernice EBA-e, regulatornog tijela EU za bankarstvo, o produljenju roka moratorija na devet mjeseci, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, podsjetio je da on istječe 31. ožujka ove godine, što znači da moratorij može trajati do kraja godine.
- Vjerujem da bi to trebalo biti dovoljno, pod uvjetom da se sve počne vraćati u normalu u idućih nekoliko mjeseci - rekao je Adrović prilikom predstavljanja publikacija HUB-a "Nastavak smanjenja dobiti banaka uz rast kredita". No, bitno bolju sliku o tome u kakvom su stanju poduzeća te što se dogodilo u gospodarstvu, dodao je, imat će krajem lipnja. Hoće li se moratoriji produljivati, očito je, ovisit će i daljnjim uputama EBA-e, ali ono što je prilično izgledno jest da će rasti udjel loših kredita, kao i rezervacije banaka za ispravke vrijednosti.
U odnosu na vrhunac krize tijekom prošlog ljeta, iznos kredita za koje su građani i poduzeća zatražili moratoriji znatno se smanjio do kraja godine, premda i dalje čini značajan dio portfelja banaka. Kako pokazuju podaci HUB-a, kod stanovništva su moratoriji smanjeni sa 1,9 na 0,7 posto BDP-a (s oko 7,6 na 2,8 milijardi kuna), a kod poduzeća sa 6,2 na 3,7 posto BDP-a (s oko 25 na 14,8 milijardi kuna). Za razliku od stanovništva, koje je uglavnom uzimalo šestomjesečni moratorij, koji je u većini slučajeva istjecao krajem godine, poduzeća su ga ipak ugovarala na dulji rok. K tome, pojasnio je Velimir Šonje, autor publikacije HUB-a, potrebe stanovništva za moratorijem ipak su bile manje, s obzirom na državne potpore kojima su se isplaćivale plaće zaposlenih.
Godina koronakrize u bankovnom sustavu, navode u HUB-u, ostat će zapamćena po tri karakteristična trenda: rastu depozita, stabilnim kamatnim stopama i rastu kredita. U siječnju ove godine depoziti stanovništva bili su sedam posto veći nego u istom mjesecu lani, a u odnosu na kraj 2019. porasli su za čak 15,6 milijardi kuna.
Očekivano, kriza je dovela do pogoršanja rezultata banaka, dobit im je lani više nego prepolovljena (pad od 53,3 posto). Neto kamatni prihod im je smanjen 5,7 posto, a oni od naknada i provizija za 10,5 posto. Na pad prihoda banke su odgovorile boljim troškovnim upravljanjem, ali "troškovi su rigidniji od prihoda i ne mogu se smanjivati istim tempom". Unatoč tome, hrvatske banke i dalje su "među najbolje kapitaliziranim bankama na svijetu". Stopa ukupnoga kapitala od 24,9 posto i ulazak u bankovnu uniju usporedo s ulaskom u ERM II, ističu u HUB-u, "jamče stabilnost, prolazak kroz krizu bez potresa i spremnost banaka da ponudom novih kredita odgovore na pojačanu potražnju koja se očekuje u predstojećoj fazi izlaska iz krize".
