Istraživanje HUB-a: Mladi štede i ulažu, ali sigurnosne navike ne prate uvijek digitalnu aktivnost

Pokazalo je to novo istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih. Čak 87% ispitanika štedi, 44% navodi da je samostalno ulagalo, a 64% koristilo je neki alat umjetne inteligencije u kontekstu financija. S druge strane, 76% barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više različitih online servisa.

Istraživanje je provedeno u rujnu 2026. godine na uzorku od 503 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina, reprezentativnom prema dobi, spolu i regiji. Rezultati su predstavljeni na Financijskom forumu mladih „Budimo realni“ kojeg je Hrvatska udruga banaka organizirala u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays.

Istraživanje pokazuje da mladi imaju relativno visoko povjerenje u vlastito upravljanje novcem. Naime, 37% ispitanika svoje znanje o financijama procjenjuje dobrim ili izvrsnim, dok njih 50% smatra da dobro ili izvrsno upravlja svojim financijama. Istodobno, 45% sustavno prati svoje mjesečne troškove, bilo putem aplikacije ili ručno, dok ih 42% prati povremeno, bez sustavne metode.

Pozitivne rezultate pokazuje i odnos prema štednji. Gotovo devet od deset ispitanika odvaja dio svojih prihoda ili džeparca, no među onima koji štede samo 35% ima konkretno definiran cilj i iznos koji želi prikupiti, dok polovica ima tek opću ideju za što štedi. Premale prihode kao prepreku financijskom planiranju navodi 44% mladih, a među ispitanicima koji smatraju da još nije pravi trenutak za planiranje najčešći je stav da će ono postati važno kada prihodi budu veći ili stabilniji.

„Rezultati pokazuju da mladi nisu pasivni kada je riječ o vlastitim financijama. Većina ih štedi, dio već ulaže, a digitalni financijski alati postali su sastavni dio njihove svakodnevice. Istodobno vidimo da dostupnost tehnologije i informacija ne znači automatski i promišljenije ili sigurnije financijsko ponašanje. Financijska pismenost zato danas ne podrazumijeva samo razumijevanje novca, nego i sposobnost provjere informacija, procjene rizika i zaštite osobnih i financijskih podataka. Cilj nam je mladima pomoći da dobre financijske odluke postanu navika što ranije u životu,“ izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Društvene mreže postale su važan dio financijskog informiranja mladih. 62% ispitanika prati financijske sadržaje na društvenim mrežama, a među njima je gotovo polovica barem jednom donijela financijsku odluku potaknutu takvim sadržajem. Unatoč tome, prema finfluencerima prevladava oprez – 57% ispitanika izražava neki oblik skepticizma, dok ih samo 4% smatra pouzdanim izvorom financijskih informacija.

Digitalne financije istodobno su postale dio svakodnevice. 72% ispitanika mobilno bankarstvo koristi svakodnevno ili nekoliko puta tjedno, ali istraživanje bilježi i niz rizičnih navika: uz ponovno korištenje istih ili sličnih lozinki, 67% barem ponekad koristi javni Wi-Fi bez dodatne zaštite, a 46% preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina.

Mobilno bankarstvo najintenzivnije je korištena digitalna financijska usluga: 72% ispitanika koristi ga svakodnevno ili nekoliko puta tjedno. No istodobno istraživanje pokazuje niz sigurnosnih navika koje ostavljaju prostor za napredak. Osim što 76% barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više servisa, 67% koristi nezaštićeni javni Wi-Fi, 63% barem ponekad aplikacijama odobrava pristup lokaciji ili kontaktima i kada to nije nužno, a 46% barem ponekad preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina.

U slučaju problema većina ipak zna kako reagirati. Ako bi primijetili nepoznatu transakciju ili posumnjali da im je netko pristupio računu, 70% ispitanika blokiralo bi karticu ili račun, dok svaki deseti priznaje da ne zna što bi trebao učiniti.

Posebno se ističe brzina prihvaćanja umjetne inteligencije. 64% mladih već je koristilo AI u kontekstu financija, najčešće za usporedbu cijena i ponuda, objašnjavanje financijskih pojmova te pomoć pri odlukama o kupnji, kreditu ili ratama. Istodobno, samo 14% smatra da su njihovi podaci sigurni kada ih unose u AI alat, što pokazuje izražen raskorak između korištenja novih tehnologija i povjerenja u njihovu sigurnost.

Hrvatska udruga banaka nastavit će kroz projekte financijske pismenosti, edukativne aktivnosti i kampanju „Budimo realni“ raditi na jačanju znanja i praktičnih vještina potrebnih za odgovorno upravljanje osobnim financijama i sigurnije ponašanje u digitalnom okruženju.