Kako razriješiti kaos s prešutnim minusima? Odgovor je u izmjenama zakona

Prema obavijesti koju je klijentu poslala jedna banka, početkom listopada bit će mu opozvano prešutno prekoračenje od 30.000 kuna na 22.500 kuna. Pritom je efektivna kamatna stopa čak i malo povećana, s 9,25 na 9,32 posto. Također, za dugovanje nastalo zbog smanjenog limita banka mu nudi otplatu od 12 mjeseci „uz plaćanje fiksne redovne kamatne stope važeće za prešutno prekoračenje po ugovorenom modelu računa“.

Iz toga proizlazi da, suprotno namjeri HNB-a, banke se i dalje izbjegavaju držati najveće kamate prešutnog prekoračenja od 7,61 posto. Također, prema napucima regulatora da i prije donošenja novog zakona počnu primjenjivati nove standarde, prešutni minusi kod novih ugovora trebali bi biti ograničeni na iznos od 1.500 kuna, dok postojećim klijentima banke moraju ponuditi 12-mjesečnu otplatu smanjenog prešutnog prekoračenja, po istim uvjetima kao i u slučaju ugovorenog dopuštenog minusa, a koja ima samo pet posto klijenata.

Prava prilagodba, očito je, uslijedit će tek onda kad budu usvojene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Objašnjenje o tijeku prilagodbi Jutarnji je list zatražio od pet banaka – Zaba, PBZ, HPB, RBA i Erste banka – ali odgovor je poslala samo Erste banka, a zajednički odgovor na kraju je ponudila i Hrvatska udruga banaka (HUB).

Erste banka navodi kako je počela s pripremama u skladu sa zahtjevom regulatora, te da je procesu još uvijek u tijeku. No, neovisno o tome, ističu, u slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, klijente o tome uvijek obavještava najmanje 30 dana prije primjene. Iako to nije zakonom propisano u slučaju prešutnih prekoračenja, banka dodaje i to da u takvim situacijama klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka.

„Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u sto postotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,3 posto, što predstavlja nižu kamatnu stopu od kamatne stope za korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada“, objašnjavaju.

Za banke, čini se, problem je nastao u prosincu 2017. godine, kada je HNB donio Odluku o efektivnoj kamatnoj stopi. Tada se HUB žalio na uključivanje "nepripadnih troškova poslovanja“, kao što je naknada za vođenje računa, te da je to dovodi „do nedovoljnih kamatnih stopa po prekoračenju za pokriće kreditnih rizika kod manjih odobrenih limita prekoračenja“. Njihova je procjena bila da bi time značajnom broju klijenata slabijih financijskih mogućnosti, za oko njih 140-170.000, prekoračenje po tekućem računu postalo nedostupno.

Poput ostalih banaka, nakon što je razmotrila pravne i ekonomske reperkusije odluke o EKS-u, i Erste banka je donijela odluku o ukidanju tzv. dopuštenog prekoračenja, odnosno uvođenju tzv. prešutnih prekoračenja. Pritom objašnjava kako je, u skladu s tumačenjem Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi, u njen izračun na dopušteno prekoračenje uključili naknadu za vođenje računa, što ranije nije bio slučaj.

"Imajući u vidu relativno nisku ročnost na koju se takav proizvod ugovara, (uobičajeno 12 mjeseci, te ograničenje njegove cijene u vidu primjene gornje granice efektivne kamatne stope, nova pravila u velikoj bi mjeri utjecala na ekonomsku isplativost postojanja takvog proizvoda u ponudi banke“, objašnjavaju u toj banci. Dodaju da bi nastavak korištenja tog proizvoda, pod dotadašnjim uvjetima i u dotadašnjem obliku, za značajan dio klijenata bio onemogućen.

Primjerice, kod klijenata koji su koristili dopuštena prekoračenja u relativno malim iznosima, do 3.000 kuna, najviša moguća efektivna kamatna stopa bila premašena i uz primjenu minimalne nominalne kamatne stope banke, pa u takvim slučajevima, "više ne bi mogla odobravati dopuštena prekoračenja".