Prema podacima Europske središnje banke iz srpnja ove godine prosječna kamatna stopa za prekoračenja i inače skupe revolving kredite bila je u srpnju 5,78 posto te se konstantno smanjuje od 2008. godine i vrhunca bankarske krize kad je takva kamata bila 10,80 posto.
No hrvatski bankar je u pravu kad tvrdi da ima zemalja gdje su kamatne stope na minuse i revolving kredite veće nego na prešutne minuse u Hrvatskoj. Od 19 članica eurozone, kamo Hrvatska smjera od 2023. godine, veće kamate od naših prešutnih ima šest članica eurozone.
Najviše takve kredite naplaćuju Malta i Letonija, trenutačno preko 19 posto, Estonija 17 posto, Slovačka 12 posto, te Portugal i Grčka nešto jače od 11 posto. Na Malti su kamate podivljale od početka ove godine i sve do kraja prošle godine kretale su se neznatno iznad prosjeka, u Letoniji se dogodio nagli skok kamata na revolving kredite i prekoračenja od 2014. godine, dok Slovačka, na primjer, bilježi lagano smanjenje od 14 posto koliko su banke zaračunavale kamate na minuse i revolving kredite također 2008. godine.
Susjedi Slovenci imali su te kamate tijekom bankarske krize iznad 10 posto i od tada se kamata smanjuje na sadašnjih 5,77 posto. Kad su u pitanju stare članice EU, najpovoljniji su minusi u Austriji gdje je kamata samo 2,78 posto te Nizozemskoj 3,9 posto.
Pitanje je imaju li te zemlje uopće minuse kao Hrvatska i pod kojim se uvjetima koriste. Francuska ima kamate na prekoračenja i revolving kredite od 4,62 posto, a Njemačka 7,11 posto, što je manje od najveće dopuštene kamate u Hrvatskoj koja je do kraja lipnja bila 8,11 posto, a sad je 7,61 posto. No pokazalo se da se ograničenje kamata ne odnosi na prešutne minuse na koje je prosječna kamata nešto ispod 11 posto, a ima banaka koje zaračunavaju i do 17,4 posto.
I u najpovoljnoj Austriji kamate na prekoračenja su oko 2008. godine bile i do 8 posto, ali su od tada stalno padale, slično kao i Njemačkoj gdje je vrh bio 2008. godine s 10,8 posto kamate. U Velikoj Britaniji kamate na prekoračenja do korone, odnosno do kraja 2019. godine, bile su nešto ispod 20 posto, no posljednjih godinu dana znatno su povećane pa su trenutačno oko 34 posto.
Inače, HUB tvrdi da su banke dopuštene minuse počele pretvarati u prešutne nakon što ih je regulator obvezao da “nepripadne troškove poslovanje”, odnosno naknade koje naplaćuju klijentima uključe u izračun efektivne kamatne stope. Ta stopa jedina pokazuje koliko zapravo klijent plaća banci, donosi Večernji list.c
