Krajem lipnja ukupni krediti nefinancijskim društvima u odnosu na prethodni mjesec spustili su se za 419,8 mil kn na 85,4 mlrd. kuna dok su na godišnjoj razini pali za 814 mil. kuna odnosno 0,9%. Glavni generator godišnjeg pada ukupnih kredita je smanjenje kunskih kredita koji čine 38,1% kreditnih potraživanja banaka prema sektoru poduzeća. U odnosu na prethodni mjesec kunski krediti ostali su relativno stabilni dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine pali za 1,9 mlrd kuna odnosno 5,8%. Za razliku od kunskih kredita, devizni krediti plasirani poduzećima nastavili su rasti te su krajem lipnja iznosili 54 mlrd kuna (+2,1% godišnje).
Prema podacima HNB-a, na osnovi transakcija u kojima su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovne prilagodbe vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpis kredita, krediti poduzećima smanjili su se za 0,2 mlrd. kuna ili 0,3% u odnosu na mjesec prije pa se godišnja stopa rasta plasmana poduzećima usporila s 1,8% na 1,5%.
Godišnji pad ukupnih kredita plasiranih poduzećima dolazi od pada kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Krediti za investicije bilježe kontinuirano smanjenje od studenog 2020. te su na kraju lipnja iznosili 34,9 mlrd kuna što je pad u odnosu na prethodni mjesec za 1,5% dok su na godišnjoj razini niži za 1 mlrd. kuna odnosno 2,9%. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su rast od 1% te su iznosili 28,1 mlrd kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili pad od 1,9 mlrd kuna odnosno 6,5%. Uspoređujući s krajem 2020. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u lipnju bilježe smanjenje od 3,6% odnosno 0,5%.
U segmentu poduzeća, i dalje je upitna sposobnost poduzeća za nova zaduživanja obzirom na korištenje mjera u vidu moratorija za kredite koje je iskoristila trećina poduzeća. S druge strane Bespovratna sredstva iz EU fondova Nove generacije bit će dostupna tek u sljedećoj godini, stoga kreditni potencijal ostaje na poduzećima koja u okviru pomoći poduzetnicima nisu koristila moratorij i restrukturiranja te se očekuje oslabljen rast kredita, tek iznad 2% godišnje.
