Time je zaustavljen trend pozitivnih godišnjih stopa rasta koji je trajao od veljače 2020. pri čemu su ukupni krediti za 443 mil kuna ili 0,5% niži u odnosu na kraj ožujka 2020. Pritom je pad u cijelosti posljedica smanjenja kunskih kredita koji čine ukupno 37% kreditnih potraživanja banaka prema sektoru poduzeća. Uz mjesečni pad od 0,4% kunski krediti poduzećima spustili su se na 32,1 mlrd kuna što je 1,4 mlrd ili 4,2% manje u odnosu na ožujak prošle godine. S druge strane, devizni krediti poduzećima nastavili su rasti te su krajem ožujka bili na razini od 54,8 mlrd kuna (+1,8% godišnje). Naravno, slabljenje kune u odnosu na euro utjecalo je na viši iznos kunskog izraza deviznih kredita (1,2% na godišnjoj te 0,2% na mjesečnoj razini).
Prema podacima HNB-a, na osnovi transakcija, krediti poduzećima su zbog snažnog rasta kreditiranja u ožujku 2020., odnosno učinka baznog razdoblja, krajem ožujka 2021. usporili s rastom na godišnjoj razini s 4,4% na 1,2%.
Godišnje smanjenje plasmana rezultat je pada kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Uz nastavak mjesečnog pada peti mjesec za redom koji je u ožujku ubrzao na 15,6% (-5,6 mlrd kuna) s iznosom od 30,4 mlrd kuna krediti za investicije na kraju ožujka niži su 5,5 mlrd na godišnjoj razini. S druge strane zaustavljen je i mjesečni prirast kredita za obrtna sredstva. S mjesečnom stopom pada od 0,1% u promatranom mjesecu spustili su se na 30 mlrd kuna te su za 1,1 mlrd kuna niži u odnosu na isti mjesec lani (-3,6% godišnje). Za razliku od kredita za investicije koji bilježe smanjenje u odnosu na kraj 2020. za 5,8 mlrd. kuna (-16%) krediti za obrtna sredstva viši su gotovo 500 mil ili 1,7% . Jači rast potražnje za investicijskim kreditima očekujemo u drugom tromjesečju, a osobito nakon obuzdavanja pandemije i smanjenja neizvjesnosti.
Ipak ponuda iz nekomercijalnih izvora (poput raspoloživih EU sredstava) supstituira potražnju za komercijalnim kreditima i alternativnim financijskim proizvodima. Dodatni negativni učinak na potražnju za komercijalnim kreditima dolazi od poduzeća koja su pogođena provedbom epidemioloških mjera. Ta su poduzeća koristila mjere za odgodu plaćanja obveza prema komercijalnim kreditorima pa im je ograničen pristup novim kreditima. Konačno, među mjerama za zaštitu poduzeća u uvjetima epidemije je i odgoda procjene kreditne sposobnosti zajmoprimaca s iskazanim padom poslovnih prihoda u razdoblju epidemije. Tek nakon procjene kreditne sposobnosti možemo očekivati dodatnu ponudu financijskih proizvoda tim poduzećima. No, opća tendencija rasta poduzetničkog optimizma trebala bi nadmašiti privremene barijere pa u sektoru poduzeća očekujemo ubrzanje rasta kredita na razinu iznad 5% godišnje u 2021.
