Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 185,8 mil. eura ili 0,8%.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 11,4 mlrd. eura na kraju studenog činili su 47,3% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te su na godišnjoj razini bili veći za 5,9% što je skromnije za 0,7 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu mjesec ranije. Usporavanje stope rasta rezultat je učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog rasta stambenoga kreditiranja tijekom 2023. godine uslijed provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti zadržavaju su se na razini iz kolovoza.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 9,2 mlrd. eura ili 37,9% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021. U studenom je ostvaren rast u odnosu na studeni 2023. iznosio 15,5% ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je usporio na 0,8% u usporedbi s 1,5% u listopadu. Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita rezultat je realnog porasta plaća i rasta zaposlenosti što je još početkom 2023. potaknulo jačanje potrošačkog optimizma i osobne potrošnje. Novi poticaj došao je reformom plaća u javnom sektoru u prvoj polovici 2024.
Prema navodima iz središnje banke snažan rast kredita kućanstvima ubrzava još od početka 2023. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6% krajem 2022. na 15,9% krajem 2024. Pritom se naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava. I u segmentu stambenih kredita, koji u posljednje četiri godine rastu po povišenim stopama (prosječno oko 10% godišnje), postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Prosječni teret otplate duga povećao se s 38% dohotka tijekom 2022. na 41% dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine.
Upravo je izražen rast kreditiranja kućanstava bio motiv središnjoj banci koja je sredinom tjedna objavila kako u cilju očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača. Kako navode u HNB-u, mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. U trenutnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom. Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita 1. omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45% za stambene kredite i 40% za nestambene kredite i 2. omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90%. Dodatno se ročnost stambenih kredita ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 765,7 mil. eura (3,2% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače 2024 godine. U studenom je ponovno zabilježeno smanjenje, i to za 6,6%. Na mjesečnoj razini zabilježen je pad za 0,3%.
Krediti po kreditnim karticama (2,4% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 566 mil. eura te su uz rast na mjesečnoj razini od 1,1% na godišnjoj razini bili viši za 40,9% (uslijed snažnog mjesečnog rasta za 45% u listopadu). Prema navodima iz središnje banke snažan rast u ovoj kategoriji kredita rezultat je preuzimanja u listopadu dijela poslovanja koji se odnosi na segment izdavanja kreditnih kartica od strane jedne kreditne institucije.
