U siječnju, prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništvu (čineći 49,4% udjela u strukturi ukupnih kredita) nastavili su rast na mjesečnoj i godišnjoj razini. Krediti stanovništvu su tako uz mjesečni rast od 0,3% ili 349,6 mil. kuna na kraju siječnja dosegnuli razinu od 136,5 mlrd. kuna, nastavivši mjesečni trend rasta deveti uzastopni mjesec te zabilježivši povijesno najvišu razinu ovih vrsta kredita. S druge strane, trend godišnjih stopa rasta prisutan je od polovice 2017. pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta s prosinačkih 2,3% na 2,2% (918 mil. kuna).
Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio odnosi se na stambene kredite koji su u siječnju zabilježili iznos od 62,9 mlrd. kuna. Uz rast na mjesečnoj razini od 1,1% ili 709,2 mil. kuna, na godišnjoj je razini zabilježen rast od razmjerno visokih 9,2% odnosno 5,3 mlrd. kuna te je nastavljen trend rasta koji traje od studenog 2017. godine. Zbog povećane kreditne aktivnosti (dijelom i zbog programa poticane stanogradnje), udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih je godinu dana porastao s 43,1% na 46,1%, dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenim kreditima povećao s 30,6% na 31,2%.
S udjelom od 38,1% u ukupnim kreditima stanovništvu slijede gotovinski nenamjenski krediti, zabilježivši nominalno stanje od 52,0 mlrd. kuna. Uz pad od 2,2% ili 1,2 mlrd. kuna u odnosu na siječanj prošle godine, nastavljen je tromjesečni niz negativnih godišnjih stopa rasta. S druge strane, u odnosu na prosinac zabilježen je pad od 0,4% odnosno 210,3 mil. kuna.
Kod ostalih vrsta kredita sektoru stanovništva, izuzevši stambene i gotovinske nenamjenske kredite, godišnji rast u siječnju zabilježen je kod hipotekarnih kredita (9,1%), dok su sve ostale komponente prema namjeni zabilježile godišnji pad, a to su: potrošački krediti (-38,0%), krediti za automobile (-24,7%), krediti po kreditnim karticama (-7,3%) te prekoračenja po transakcijskim računima (-7,0%).
U ovoj godini očekujemo nastavak rasta kredita sektoru stanovništva koji će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencionmiranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine. Pri tome, razorni potres u Petrinji na kraju godine imati će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija. S očekivanim otpuštanjem mjera za prevenciju zaraze i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali u 2021. ne očekujemo povratak na dvoznamenkaste stope rasta koje su ostvarivane prije 2020.
