Na osnovi stanja dinamika godišnjeg rasta kredita stanovništva zadržala se na 12,5% koliko je iznosila u listopadu 2025. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 197 mil. eura ili 0,7%. Rast kredita stanovništvu na mjesečnoj razini odražava povećanje stambenih kredita (+118,1 mil. eura) kao i gotovinsko nenamjenskih kredita (+18,6 mil. eura).
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 13,5 mlrd. eura na kraju studenog 2025. činili su 49,7% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te je na godišnjoj razini stopa rasta ubrzala na 14,9%. U odnosu na listopad 2025., stambeni krediti porasli su za 0,9%. Iako u mjesecima pred nama očekujemo postupno usporavanje rasta prema razini od 10%, ovdje vrijedi spomenuti da, kako navodi HNB, banke prijavljuju podatke o transakcijama u trenutku isplate kredita pa stoga mogu izvijestiti o transakcijama kredita s određenim pomakom u odnosu na trenutak ugovaranja kredita. U skladu s navedenim, mjesečne promjene mogle bi još uvijek biti pod određenim utjecajem prošle povećane potražnje zbog ograničenih kapaciteta banaka za obradu kreditnih zahtjeva i završetak tih procesa, što bi moglo privremeno ograničiti očekivano usporavanje na godišnjoj razini.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 10,1 mlrd. eura ili 37,2% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021., a dvoznamenkast rast od studenog 2023. U studenom 2025. je ostvaren rast od 10,5% ili 965 milijuna eura u odnosu na studeni 2024., što predstavlja usporavanje u odnosu na godišnju promjenu od 11,2% u listopadu. Usporavanje na godišnjoj razini prisutno je posljednjih godinu dana. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,2%.
Proteklo razdoblje snažnog rasta gotovinskih nenamjenskih kredita može se povezati s povoljnim trendovima u gospodarstvu - kontinuiranim rastom zaposlenosti i (realnim) porastom plaća što je, između ostalog, doprinijelo zadržavanju pokazatelja potrošačkog optimizma iznad dugoročnog prosjeka. Dok su se takvi krediti koristili za nabavu trajnih potrošačkih dobara, poput kupnje automobila, ali i adaptaciju i opremanje stanova, ne može se isključiti da se (manji) dio porasta odnosi i na financijske pozajmice u okružju kontinuiranog rasta potrošačkih cijena. Uz pomoć mjera za ograničavanje dostupnosti nenamjenskih kredita, stope rasta će se nastaviti spuštati prema razini od 10%.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 763,4 mil. eura (2,8% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022., izuzev siječnja i veljače 2024 godine. U studenom 2025. je ponovno zabilježeno smanjenje, i to za 0,3%. Na mjesečnoj razini, promatrana stavka porasla je za 1,4%. Krediti po kreditnim karticama (2,1% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 567,9 mil. eura te su uz rast na mjesečnoj razini za 1,5% na godišnjoj razini bili veći za 0,3%.
Kod kredita stanovništvu brži rast prosječne plaće u odnosu na rast potrošačkih cijena smanjuje učešće tereta otplate duga po kreditima. Ugovorene kamatne stope na nove stambene kredite u 2025. godini u prosjeku su niže od ostvarene stope rasta cijena, što ih čini realno negativnim i pojačava tendenciju smanjivanja zaduženosti. Istodobno, cijene stambenih nekretnina rastu po višim stopama od prosječne inflacije potrošačkih cijena što povećava motiviranost stanovništva za korištenje stambenih kredita. Ipak, u 2026. očekujemo značajno usporavanje stope rasta stambenih kredita. Uz prognozirano usporavanje rasta cijena stambenih nekretnina, godišnja stopa rasta stambenih kredita trebala bi se spuštati prema 5% na kraju godine.
