NLB grupa planira širenje u Hrvatskoj

Početkom mjeseca predsjednik Uprave NLB-a Blaž Brodnjak sastao se s ministrom vanjskih poslova Anžeom Logarom. Najvećoj slovenskoj banci potrebna je opredijeljenost države da provede svoje planove na Balkanu, posebice u Hrvatskoj.

Brodnjak ističe da žele ući na hrvatsko tržište, ali za to je potreban politički dogovor dviju država: 'Uvjereni smo da se to može postići u promijenjenim okolnostima, piše tportal.

Logar i Brodnjak razgovarali su o planovima najveće banke u jugoistočnoj Europi, također u vezi sa strateškim prioritetima slovenske države, otkrilo je Ministarstvo vanjskih poslova, piše ljubljansko Delo.

“Na sastanku je Ministarstvo vanjskih poslova predstavilo geopolitičku situaciju na Zapadnom Balkanu”, dodali su iz Ministarstva na dodatna pitanja.

Brodnjakov politički manevar je logičan potez znamo li da je spor između tadašnje ljubljanske banke i njezine nasljednice NLB-a s jedne strane i hrvatskih štediša s druge trajao više od dva desetljeća.

Završen je tek krajem prošle godine kad je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura.

Taj međunarodni sud je prihvatio hrvatske argumente i zauzeo stav da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Slovenija je spor pokrenula 2016. zbog povrede nekoliko prava iz Konvencije zbog načina na koji su hrvatske sudbene i izvršne vlasti postupale u vezi potraživanja Ljubljanske banke prema hrvatskim trgovačkim društvima.

No, Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju. Ljubljanska banka je radi ostvarivanja naplate neplaćenih i dospjelih potraživanja po kreditnim zajmovima i jamstvima, pred hrvatskim sudovima od 1991. pokrenula brojne parnične postupke protiv hrvatskih trgovačkih društava koja su poslovala većinom u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.