Objavljena presuda Vrhovnog suda o švicarcu

Te zatezne kamate pripadaju u punom iznosu i ne umanjuju se za iznos preplate utvrđene u konverziji. Kako doznajemo odluka je donijeta u proširenom vijeću uz čak tri vrlo opširna izdvojena mišljenja koji kritiziraju tu odluku većine, piše Indeks.

"Većina članova vijeća je stajališta da korisnici kredita koji su konvertirali kredit iz CHF u EUR nemaju pravo na naknadu s osnove ništetnosti ugovornih odredbi osnovnog kredita o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, već samo na isplatu zatezne kamate na pojedinačno preplaćene novčane iznose od sklapanja ugovora do konverzije", stoji u presudi koja se dugo čekala.

Presuda koja se čekala s nestrpljenjem

Radi se o povoljnoj presudi za banke jer postoji "samo" rizik za zatezne kamate, koje mogu biti značajne, ali ipak su bitno manje od razlike u glavnicama. Riječ je gotovo o jednoj petini iznosa da je kojim slučajem odluka bila o punom obeštećenju.

Suci Jadranko Jug, za kojeg su banke tražile izuzeće u ovom slučaju, Dražen Jakovina, Damir Kontrec i Josip Turkalj imali su izdvojena mišljenja. U tim izdvojenim mišljenjima naglašava se da korisnici kredita koji su prihvatili konverziju, nisu dovedeni u jednak položaj kao oni korisnici kredita koji nisu prihvatili konverziju.

HUB: Vrhovni sud priznao pravo na zatezne kamate unatoč provedenoj zakonskoj konverziji

Reagirala je i Hrvatska udruga banaka.

"Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem bivši korisnici CHF kredita koji su proveli zakonsku konverziju imaju pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na više plaćene iznose do dana provedbe konverzije. Smatramo da takvo stajalište otvara pitanja pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine, koje je trebalo konačno, sustavno i sveobuhvatno riješiti pitanje CHF kredita. Naime, prilikom donošenja Zakona o konverziji i sama je Vlada Republike Hrvatske naglašavala da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj intervenciji kojom se nastojala uspostaviti ravnoteža među ugovornim stranama te trajno riješiti problem CHF kredita.

Temeljna svrha zakona bila je uklanjanje pravne nesigurnosti i zaustavljanje daljnjeg produbljivanja sudskih sporova povezanih s CHF kreditima. Hrvatska je pritom razvila jedinstveno zakonodavno rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose te bankama nametnula obvezu da svim korisnicima CHF kredita ponude i provedu konverziju. Korisnici su sami odlučivali hoće li konverziju prihvatiti, a oni koji jesu prihvatili stavljeni su u položaj kao da su od početka imali euro kredit. Uklonjeni su učinci rasta švicarskog franka, primijenjene kamatne stope usporedivih euro kredita, a sve eventualne razlike i preplate ugrađene su u novi obračun kredita te su banke pritom podnijele puni trošak konverzije procijenjen na približno milijardu eura.

Unatoč dvojbama i negativnim posljedicama koje će ova odluka imati na pravnu sigurnost, važno je istaknuti da Vrhovni sud nije prihvatio koncept „punog obeštećenja“, prema kojem bi se korisnike CHF kredita retroaktivno dovelo u položaj kao da su od početka koristili kredit koji tada nije postojao na tržištu. Takav pristup dio bi korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije, koja polazi od uspostave ugovorne ravnoteže, a ne stvaranja ‘idealnog kredita’. Upravo je uspostava takve ravnoteže bila i cilj zakonske konverzije iz 2015. godine.", kaže se u priopćenju HUB-a.