Rast zajmova stanovništvu u ožujku je iznosio 0,7 posto, uglavnom zbog stambenih kredita.
Dobit prije oporezivanja u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 104,3 milijuna eura, što je više nego 50 posto bolje nego lani u istom razdoblju. Na razini bankarskog sustava također je zadržan relativno visok povrat kapitala koji je na godišnjoj razini dosegnuo 9,1%. Zaostajanje neto prihoda od kamata za prošlogodišnjim povećalo se ove godine, dok je neto prihod od kamata zaostajao za prošlogodišnjih -7,5% u prvom kvartalu ove godine.
Neto kamatna marža izračunata za posljednje jednogodišnje razdoblje smanjila se na 1,51%. Nakon prošlogodišnjeg smanjenja, trend postizanja neto naknada i provizija ove se godine preokrenuo, povećavajući se za 5,8% na godišnjoj razini. Posebno su se povećali ostali nekamatni prihodi, tj. taj dio nekamatnog prihoda preko naknada i provizija. To su neto dobici od financijske imovine, koji se obvezno mjere po fer vrijednosti od zajmova i vrijednosnih papira. Banke su ove godine dobro upravljale operativnim troškovima. Ostvareni neto prihod banaka veći je za 16,5%. Do kraja ožujka, slično kao i prošle godine, banke su u istom razdoblju objavile neto umanjenja vrijednosti i rezerviranja, što je pridonijelo povećanju dobiti.
Rast kredita stanovništvu u ožujku je ponovno bio pozitivan, uglavnom zbog rasta stambenih kredita, dok je pad potrošačkih kredita lagano usporen iz godine u godinu s prvim pozitivnim rastom nakon listopada 2019. godine. Kod zajmova poduzećima negativni se rast donekle produbio. Udjeli nekvalitetnih izloženosti ostali su niski u ožujku, dok su se udjeli skupine s povećanim kreditnim rizikom povećali u skupinama koje su najviše pogođene epidemijom. Među bankovnim resursima, depoziti pravnih osoba porasli su u ožujku.
Dobit prije oporezivanja u prvom tromjesečju ove godine daleko je premašila prošlogodišnju u istom razdoblju. Uz smanjenje neto prihoda od kamata, nekamatni prihodi, dobro upravljanje troškovima i neto oslobađanje od umanjenja i rezervi također su doprinijeli većoj dobiti, posebno u jednoj banci.
Ukupna bilančna vrijednost povećala se u ožujku za 639 milijuna EUR na 46,0 milijardi EUR, uz međugodišnji rast od 9,2%. Među obvezama banaka, najveći doprinos dao je rast depozita iz nebankarskog sektora, 615 milijuna eura. Među investicijama, u ožujku su se najviše povećala potraživanja od središnje banke i depoziti po viđenju kod banaka (primarna likvidnost), za 528 milijuna eura; oni tako održavaju povijesno visok udio u aktivi banaka, blizu 21% u ožujku. Povećanje kredita nebankarskom sektoru ojačalo je u ožujku i iznosilo je 229 milijuna eura, iako su i dalje bilježili pad od -0,6% na godišnjoj razini.
