Prema informacijama Novog lista iz banaka, depoziti sada uistinu rastu još brže nego u ostatku godine, no prije svega zbog priljeva turističkih deviza. I inače u ovo doba godine, nakon sezone i posezone, depoziti naglo porastu, posebice u poslovnicama uz more, jer se u banke slije zarada od turizma. Kunski priljev pak, koji bi se mogao tumačiti kao izravna posljedica uvođenja eura, još nije u većoj mjeri zabilježen. U bankama vjeruju da će mnogi s deponiranjem kuna čekati zadnji čas, a neki su se, kalkuliraju u bankama, možda i prepali kontrola porijekla novca, pa će nastojati izbjeći banke.
Moguće je tako, neslužbeno se može čuti iz bankarskih krugova, da će dio građana postupno u mjenjačnicama mijenjati manje iznose, odnosno rasporediti ih u više transakcija, kako bi izbjegli da ih itko išta pita. Upite smo poslali većim bankama, a odgovorila je Erste banka. Kažu da »bilježe rast depozita koji je u ovom trenutku u najvećoj mjeri generiran prihodima od turizma«.
– Značajniji interes građana za polaganje gotovine na račune očekujemo u mjesecima koji slijede, ističu u Ersteu. Napominju da su prema postojećem Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banke dužne obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj.
– Sukladno navedenoj obavezi Erste banka traži dokumentirani dokaz za svaku gotovinsku transakciju iznad spomenutog zakonski definiranog praga. Također, sukladno spomenutom Zakonu i pripadajućim zakonskim podaktima, banka prilikom provedbe mjera dubinske analize svojih klijenata, koja je obvezna za sve transakcije iznad 105.000 kuna ili manje za situacije propisane zakonom, provodi pristup zasnovan na procjeni rizika za svaki pojedinačni poslovni odnos i sukladno navedenome moguće je da se od klijenata traži dokument i za transakcije ispod praga od 200.000 kuna, ističu u Ersteu.
Kada je pak riječ o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (gdje je cenzus provjere spušten na 10.000 eura), u Ersteu vele da će »isti stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, nakon procesa javnog savjetovanja i eventualne izmjene«, što dakle znači da postupaju po dosadašnjim pravilima koja su i opisali – Uredu ide prijava iznad 200.000 kuna, dok dubinska analiza klijenta ide kod iznosa većih od 105.000 kuna. Iz Hrvatske udruge banaka koja je poslala zajednički odgovor kažu da stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020.
– Očekujemo da će u ovoj godini ta stopa postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva novca na račune nakon uspješne turističke sezone, a prije konverzije kuna u eure. U idućim mjesecima se očekuje pojačan interes za deponiranjem gotovog novca s obzirom na to da će konverzija kunskih sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima biti provedena automatizmom, po fiksnom tečaju i bez troškova za klijente, kažu u HUB-u.
Ponovili su da banke, prema postojećem Zakonu, dužne obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca o provođenju gotovinske transakcije u vrijednosti od 200.000 kn i većoj, te su, kažu, »banke dužne provesti dubinsku analizu pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, neovisno radi li se o jednokratnoj ili više povezanih, te pri svakoj povremenoj transakciji koji predstavlja prijenos novčanih sredstava vrijednosti većih od 1.000 eura i uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma«. Na naš upit o nižim cenzusima za provjeru, u HUB-u vele da je »u cilju usklađivanja s preporučenim mjerama stručnih tijela Vijeća Europske unije (MONEYVAL), pokrenut postupak donošenja izmjena i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma«.
– U ovom trenutku prijedlog izmjena i dopuna Zakona je u procesu javnog savjetovanja te se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2023., kažu u HUB-u. Dakle, promjene u cenzusima i limitima nastupit će u trenutku konverzije, pri čemu će građani novac polagati – prije.
