GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

OTP banka u 2021. značajno povećala dobit i povrat na kapital

OTP banka u 2021. značajno povećala dobit i povrat na kapital
DOBRA GODINA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.03.2022 / 15:54
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Trenutno je teško procijeniti posljedice rusko-ukrajinskog sukoba na poslovanje u Rusiji i Ukrajini, potencijalni scenariji variraju u širokom spektru.

Pod pretpostavkom da sukob nema materijalno negativan učinak na ostatak Grupe, poslovanje ostatka Grupe u 2022. godini (bez ruskih i ukrajinskih operacija) moglo bi se razvijati na sljedeći način:

• Organski rast (stupanj 1+2) volumena kredita mogao bi biti oko 10 % na godišnjoj razini (prilagođeno tečajnim promjenama).
• Nakon stalnog smanjenja tijekom posljednjih nekoliko godina, neto kamatna marža mogla bi se stabilizirati.
• Prilagođeni pokazatelj profitabilnosti, omjer troškova kreditnog rizika i omjer učinkovitosti operativnih troškova mogli bi biti slični kao u 2021.
Uprava OTP banke i dalje smatra da je isplata dividende od 119 milijardi forinti izdvojene nakon 2019. i 2020. godine razumna. Međutim, Upravni odbor odlučit će o tome i o predloženom iznosu dividende za isplatu nakon 2021. na sastanku u ožujku 2022., uzimajući u obzir razvoj rusko-ukrajinskog sukoba.
U 2021. ukupan iznos usklađivanja iznosio je -40,5 milijardi forinti u okviru računovodstvene dobiti od 456,4 milijarde forinti (nakon oporezivanja), za 10 milijardi forinti manje nego u 2020. Od toga -2,2 milijarde forinti knjiženo je u četvrtom tromjesečju.

Glavne stavke bile su sljedeće:

• Učinak akvizicija od -6,7 milijardi forinti (nakon oporezivanja).
• Porezni štit od +2,6 milijardi forinti koji se odnosi na priznavanje ili ukidanje troškova umanjenja vrijednosti uknjiženih u odnosu na revalorizaciju ulaganja u određena društva kćeri (nakon oporezivanja);
• Dobit od +2,2 milijarde forinti vezano uz ugovor o zamjeni dionica riznice između MOL-a i OTP-a, koji odražava promjene cijene dionica i ažurirani model izračuna za isplatu dividende.
• manji jednokratni učinak od -255 milijuna forinti (nakon oporezivanja) odnosio se na produljenje mađarskog moratorija na plaćanje do 30. lipnja 2022.

Grupa je objavila 496,9 milijardi forinti konsolidirane prilagođene dobiti u 2021. (+ 60 % na godišnjoj razini), a prilagođeni povrat na kapital za razdoblje dosegao je 18,5 % (+ 5,5 postotna boda na godišnjoj razini). Veličinu krajnje dobiti uvelike su oblikovali ukupni troškovi rizika, njihov volumen od 72,5 milijardi forinti iznosio je približno trećinu dobiti u baznom razdoblju. Operativna dobit je bila zadovoljavajuća: u 2021. Grupa je zabilježila 660,4 milijarde forinti, što je 23 % više nego u 2020. godini. Prilagođeno za valutu, prodaju OBS-a i reklasifikaciju IPA-e povećanje bi iznosilo 19,5 % u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi dinamično su napredovali, za 13 % na godišnjoj razini (bez učinka prodaje slovačke podružnice, prilagođeno za tečajne promjene) s neto kamatnim prihodima koji rastu istom dinamikom, dok je neto prihod od naknada i provizija rastao nešto sporije (+12 % na godišnjoj razini). Ostali neto nekamatni prihodi povećani su za 17 % na godišnjoj razini.
Unatoč daljnjem smanjenju neto kamatne marže (2021.: 3,51 %, -11 baznih bodova na godišnjoj razini), tromjesečna neto kamatna marža tijekom prošle godine (prvo tromjesečje 2021.: 3,47 %, drugo tromjesečje: 3,47 %, treće tromjesečje: 3,46 %, četvrto tromjesečje: 3,62 %) pokazala je ili stabilan ili poboljšan trend u usporedbi s razinama iz četvrtog tromjesečja 2020. (3,43 %). Istodobno je bilo nekoliko čimbenika koji su negativno utjecali na neto kamatnu maržu. S jedne strane, promjene tečaja imale su negativan utjecaj na godišnju neto kamatnu maržu: tijekom 2021. forint je bio 2,7 % jači na godišnjoj razini u odnosu na ukrajinsku grivnu, odnosno za 3,8 % u odnosu na ruski rubalj. Također, na neto kamatnu maržu je negativno utjecalo stalno povećanje volumena depozita kroz učinak razrjeđivanja veće ukupne imovine i veće težine likvidne imovine s niskom maržom. Što se tiče cijele Grupe, godišnja neto kamatna marža je poboljšana u OTP Coreu, Ukrajini i Rusiji, dok su ostale članice Grupe pretrpjele eroziju marži u različitim razmjerima.

Kada je riječ o ukupnim rezultatima Grupe, sve operacije osim mađarskog upravljanja fondovima i CKB-a (Crna Gora) objavile su veće prilagođene dobiti nakon oporezivanja u odnosu na prethodnu godinu. Udio u dobiti nemađarskih članica Grupe skočio je s 41 % na 51 % u odnosu na prethodnu godinu. U četvrtom tromjesečju 2021. OTP grupa objavila je 123,3 milijarde forinti prilagođene dobiti nakon oporezivanja, što je poduprlo pad od 3 % u odnosu na prethodno tromjesečje. Što se tiče pojedinih tržišta, rezultati su bili raznovrsniji: zbog viših troškova rizika i sezonski većih operativnih troškova kvartalna je dobit pala u četvrtom kvartalu u OTP Core, DSK, OBH, OBU, CKB i SKB.
U četvrtom tromjesečju operativni prihod dosegao je 177 milijardi forinti, što je neznatno poboljšanje u odnosu na prethodno tromjesečje. Ukupni prihod porastao je za 9 % u odnosu na prošlo tromjesečje uglavnom zbog povećanja neto kamatnih prihoda od 11 % na tromjesečnoj razini uz snažan volumen i poboljšanje neto kamatne marže. Konsolidirana neto kamatna marža u zadnjem tromjesečju 2022. porasla je za 17 baznih bodova na tromjesečnoj razini na 3,62 %. Neto prihod od naknada i provizija porastao je tek umjereno, za 2 % na tromjesečnoj razini. Dvije operacije pretrpjele su značajan pad u četvrtom tromjesečju: u slučaju hrvatske podružnice, razlog je bio bazni učinak, dok je u OTP Coreu uobičajeni povrat novca na kraju godine vlasnicima kreditnih kartica knjiženih u paušalnom iznosu uzeo svoj danak. Istodobno, naknade za uspjeh uknjižene na OTP Management fondu djelomično nadoknađuju negativan utjecaj gornja dva čimbenika. Ostali neto nekamatni prihodi porasli su za 13 % na tromjesečnoj razini.

Volumen ukupnih troškova rizika u četvrtom tromjesečju porastao je za 17 % na tromjesečnoj razini, pri čemu su troškovi kreditnog rizika porasli za 45 %. Nakon produljenja moratorija na plaćanja u Mađarskoj, banka je određene izloženosti prema stanovništvu i poduzećima reklasificirala u 2. i 3. stupanj, čime su uvedene dodatne odredbe o riziku.
Doprinos dobiti inozemnih podružnica u četvrtom tromjesečju pao je za 2 % u odnosu na prethodno tromjesečje i iznosio je 51 %: poslovanje u Srbiji, Rusiji i Rumunjskoj ostvarilo je snažnu tromjesečnu neto dobit. Treba napomenuti da su u četvrtom tromjesečju promjene tečaja također imale deformirajući učinak: forint je u prosjeku oslabio za 3 % na tromjesečnoj razini u odnosu na većinu valuta.
Tijekom 2021. ostvareni volumen kredita povećao se za 15 % u odnosu na prethodnu godinu (prilagođeno valutama). Mađarski moratorij na plaćanja imao je pozitivan učinak od jednog postotna boda na konsolidirani rast portfelja (glavnica se ne amortizira, a obračunate kamate dodaju nepodmirenoj glavnici). Kao rezultat toga, u 2021. uspješna ekspanzija kreditnog portfelja premašila je 2.000 milijardi forinti. Prošle godine sve članice Grupe zabilježile su povećanje volumena u odnosu na prethodnu godinu. Od najvećih članica Grupe, najbrži je rast kredita zabilježen u ukrajinskom (+41 %), mađarskom (+19 %), ruskom (+18 %) i bugarskom (+11 %) poslovanju.

Što se tiče glavnih kategorija kredita, tijekom posljednjih dvanaest mjeseci najbrže je porasla konsolidirana korporativna izloženost (+19 % u skladu s tečajnim promjenama), nakon čega slijedi rast hipotekarnog portfelja (+15 %), portfelja potrošačkih kredita (+14 %) ) i izloženosti leasingu (+11 %).
U četvrtom tromjesečju 2021. volumen poslovanja porastao je za 4 % na tromjesečnoj razini. Od pojedinačnih performansi ruski portfelj porastao je za 9 %, ukrajinski za 7 %, bugarski za 4 % i mađarski za 3 %.

Omjer stupnja 3 u četvrtom tromjesečju prema MSFI 9 iznosio je 5,3 %, na temelju poboljšanja od 0,4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje od 0,1 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje pripisalo se mađarskom moratoriju na plaćanja produženom u studenom: određene izloženosti koje su ostale pod utjecajem moratorija prebačene su u kategoriju stupnja 3. Vlastita pokrivenost izloženosti u stupnjevima 1, 2 i 3 iznosila je 1,0 %, 10,1 %, odnosno 60,5 %.
Devizno usklađen depozitni portfelj porastao je za 16 % na godišnjoj razini ili 2,916 milijardi forinti, odnosno rastao je brže od volumena kredita.
Na kraju prosinca 2021. bruto rezerve operativne likvidnosti grupe bile su ekvivalentne 9,1 milijardi eura (+0,8 milijardi eura na kvartalnoj razini).
Na kraju zadnjeg tromjesečja 2021. konsolidirani omjer temeljnog kapitala Tier 1 prema MSFI-u iznosio je 16,8 % (+1,4 na godišnjoj i tromjesečnoj razini). Ovaj omjer jednak je omjeru Tier 1 i uključuje neto zaradu za razdoblje i oduzetu dividendu.

Tagovi: OTP banka, OTP banka Hrvatska
PROČITAJ I OVO
Barclays preuzima Kensington Mortgage za 2,3 milijarde funti
AKVIZICIJE
Barclays preuzima Kensington Mortgage za 2,3 milijarde funti
LONDON - Britanska banka Barclays UK, podružnica matične tvrtke Barclays, kupit će britanskog hipotekarnog zajmodavca Kensington Mortgage za oko 2,3 milijarde funti (2,68 milijardi eura).
Sparkasse dovršio akviziciju Erste Carda
FINALIZACIJA
Sparkasse dovršio akviziciju Erste Carda
LJUBLJANA - Sparkasse banka je danas završila proces kupnje Erste Card, koja u Sloveniji ima ekskluzivno pravo izdavanja Diners Club kartica i sklapanja ugovora o prihvaćanju kartica na prodajnim mjestima.
Gotovina pomalo iščezava i u Njemačkoj
TRENDOVI
Gotovina pomalo iščezava i u Njemačkoj
BERLIN - Gotovina bi u Njemačkoj mogla iščeznuti, strahuje Udruga za novac i vrijednosti (BDGW).
NETS CEE i PBZ Card postaju strateški partneri u segmentu prihvata platnih kartica
KARTICE
NETS CEE i PBZ Card postaju strateški partneri u segmentu prihvata platnih kartica
ZAGREB - PBZ Card, u vlasništvu Privredne banke Zagreb, članice Intesa Sanpaolo Grupe, danas je objavio uvođenje novog modela strateškog partnerstva s društvom NETS CEE u području prihvata platnih kartica na prodajnim mjestima.
Banke u Sloveniji počele ukidati ležarine
POTEZI
Banke u Sloveniji počele ukidati ležarine
LJUBLJANA - Deželna banka Slovenije prva je banka u Sloveniji koja je nakon najave Evropske centralne banke o postepenom povećanju kamatne stope za polaganje viška likvidnosti odluči,la ukinuti tzv. ležarinu za depozite.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE