GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

OTP ostvario rekordnu dobit u prvom polugodištu

OTP ostvario rekordnu dobit u prvom polugodištu
REKORDI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.08.2022 / 17:01
Autor: SEEbiz
BUDIMPEŠTA - OTP grupa zaključila je prvo polugodište 2022. godine s konsolidiranom dobiti nakon oporezivanja od 251 milijarde forinti (162 milijarde forinti u drugom kvartalu).

To je rekordna dobit mađarskog bankarskog diva i bolji rezultat od očekivanja analitičara.

Ističu se poboljšanje neto kamatne marže u odnosu na prošli kvartal, značajno smanjenje troškova rizika, stabilnu kvalitetu portfelja, povećanje od 8 posto od početka godine u volumenu uspješnih kredita (prilagođeno deviznom tečaju, bez ruskog i ukrajinskog volumena).

Uzimajući u obzir izloženost OTP-a prema Rusiji i Ukrajini na kraju drugog kvartala 2022., važno je napomenuti da, iako se količine nisu promijenile u smislu RUB/UAH ili su čak pale, zbog deprecijacije forinte njihova se težina unutar grupe povećala u odnosu na četvrti kvartal 2021.

U prva dva kvartala 2022. ukupni volumen stavki usklađivanja iznosio je -122 milijardi forinti, od čega se -86 milijardi forinti ostvarilo u drugom tromjesečju.

Polugodišnja konsolidirana prilagođena dobit nakon oporezivanja iznosila je 250,8 milijardi forinti, što je rast od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prilagođeni ROE za to razdoblje iznosio je 17,0% (bez polugodišnjih rezultata ruskih i ukrajinskih podružnica iznosio bi 23,2%).

Osim nekih većih negativnih jednokratnih učinaka (porez na iznenadnu dobit u Mađarskoj, umanjenje goodwilla u Rusiji), dobit u prvom polugodištu nakon oporezivanja uglavnom je oblikovana razvojem troškova rizika i povećanjem prihoda od temeljnog bankarstva uz podršku još uvijek dinamične poslovne aktivnosti. OTP grupa ostvarila je 42,7 milijardi forinti dobiti nakon oporezivanja u prvom polugodištu (drugo tromjesečje: 76 milijardi forinti).

Usprkos značajnim gubicima koje su pretrpjele ukrajinske i ruske operacije u prvom kvartalu (-34 milijarde forinti i -24 milijarde forinti), u drugom kvartalu krajnja zarada postala je pozitivna u oba entiteta. Poboljšanje na kvartalnoj razini u oba slučaja može se objasniti znatno nižim troškovima rizika; osim toga, u Rusiji je odgođena porezna imovina otpisana u prvom kvartalu, pripisana u drugom kvartalu, a kao rezultat konsolidirana efektivna porezna stopa značajno je pala (1. kvartal 2022.: 24,9%, 2. kvartal: 7,6%; 1. polugodište 2022.: 14,6%).

U OTP Coreu u prvom polugodištu pojavilo se ukupno 18,7 milijardi forinti pozitivnih troškova rizika.

Unutar toga, pozitivni iznos rezerviranja za umanjenje vrijednosti kreditnih gubitaka bio je 29,9 milijardi forinti, uključujući 17,1 milijardu forinti u prvom tromjesečju. Jedan od glavnih razloga bila je revizija vrlo konzervativnih pretpostavki prethodno korištenih u modelima umanjenja vrijednosti: kako je nesigurnost u vezi s pandemijom i moratorijem jenjavala, rezervacije su oslobođene.

U OTP Coreu polugodišnja operativna dobit porasla je za 44%, budući da su ukupni prihodi rasli mnogo brže od operativnih troškova. Poboljšanje neto prihoda od kamata moglo bi se pripisati sve većoj poslovnoj aktivnosti: priljevi depozita pružili su stabilan izvor financiranja i za održivi rast kreditiranja i za nastavak povećanja likvidnih sredstava. Unatoč okruženju rastućih kamatnih stopa, polugodišnja neto kamatna marža stagnirala je na 2,8%, djelomično zato što većina kredita građanima ima fiksnu kamatnu stopu najmanje pet godina, stoga se kamata na te kredite ne mijenja tijekom razdoblja fiksne kamatne stope, čak i ako referentne kamatne stope rastu. Štoviše, prosječna razina kamatnih stopa na vrijednosne papire tek je skromno porasla u drugom kvartalu, jer dugoročne mađarske državne obveznice, koje čine veliki dio portfelja vrijednosnih papira, imaju fiksne kamatne stope do dospijeća, a taj se portfelj polako mijenja, zajedno s dospjelim iznosima koji se mogu reinvestirati uz više razine prinosa.

U OTP Coreu, neto naknade i provizije porasle su za 21% u prvih šest mjeseci, uglavnom zahvaljujući snažnijim prihodima od depozita, transakcija i naknada povezanih s karticama, dok su prihodi od prodaje vrijednosnih papira pali.

Ostali neto nekamatni prihod pao je za 11% u odnosu na prethodno tromjesečje, uglavnom zbog slabijeg OTP Corea.

Troškovi poslovanja u prvom polugodištu porasli su za 15% u odnosu na isto razdoblje prošle godine izraženo u forintama i za 11% na osnovi prilagođenog deviznog tečaja. Kao rezultat toga, konsolidirani omjer troškova i prihoda pao je na 47,3% (48% bez poslovanja u Rusiji i Ukrajini). Unutar tri glavne stavke rashoda, osobni troškovi porasli su za 8% u usporedbi s prethodnim kvartalom, amortizacija za 15%, a administrativni troškovi za 10%.

U prvoj polovici 2022. ukupni volumen troškova kreditnog rizika dosegao je -74 milijarde forinti (drugi kvartal: -16 milijardi HUF),dok bi bez ruskih i ukrajinskih operacija polugodišnja brojka bila +27 milijardi forinti. Kao rezultat toga, stopa troška kreditnog rizika u prvom polugodištu iznosila je 0,86% (drugi kvartal: 0,36%). U drugom kvartalu ostali troškovi rizika porasli su za 1 milijardu forinti u usporedbi s prethodnim kvartalom, uglavnom zbog umanjenja vrijednosti državnih vrijednosnih papira u OTP Coreu.

Opseg konsolidiranih zajmova prilagođenih tečaju (Faza 1+2) porasle su za 3% u usporedbi s prethodnim kvartalom, nakon povećanja od 2% u prvom kvartalu. Kao rezultat toga, organski rast volumena kredita bio je blizu 6% (994 milijarde forinti) u prvih šest mjeseci. Bez ukrajinskog i ruskog volumena, konsolidirani kreditni portfelj porastao je za 8% od početka godine. Obim kredita porastao je za 15% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Zbog rusko-ukrajinskog sukoba kreditni portfelj nastavio je dalje erodirati u te dvije zemlje: od početka godine zabilježen je pad od 18%, odnosno 6% (-11% i 10% u odnosu na prethodni kvartal). Najbrži rast zajmova u usporedbi s kvartalom zabilježen je kod OTP Corea (+6% kvartalno), no portfelj Rumunjske, Slovenije, Srbije, Bugarske i Hrvatske također je značajno napredovao.

Što se tiče glavnih segmenata, volumeni uspješnih hipotekarnih i potrošačkih kredita porasli su za 3% i 1% kvartalno, dok su volumeni velikih korporativnih kredita porasli za 4%. Zajmovi malim i srednjim poduzećima pokazali su najbržu kvartalnu ekspanziju od 7%. Dok su se uspješne količine potrošačkih zajmova smanjile u 1. kvartalu u OTP Coreu, u 2. kvartalu već smo svjedočili oporavku s povećanjem za 5% kvartalno; portfelj malih i srednjih poduzeća i korporacija rastao je čak i brže (+9% u odnosu na kvartal svaki).

Devizno usklađeni depoziti porasli su za 2 posto kvartalno, pa su volumeni u za prvih šest mjeseci porasli za 5 posto ili 1,201 milijardu forinti. Volumen depozita u Ukrajini i Rusiji porastao je za 3% u usporedbi s prethodnim kvartalom, što je rezultiralo porastom depozita u te dvije zemlje za 5%, odnosno 15% od početka godine. Konsolidirani neto omjer zajmova i depozita porastao je za 1 pp u odnosu na prethodno tromjesečje, na 76 posto.

Ukupne rezerve likvidnosti OTP banke ostale su stabilno i znatno iznad sigurnosne razine. Na dan 30. lipnja 2022. bruto zaštitni sloj likvidnosti iznosio je oko 5,55 milijardi eura u protuvrijednosti. Razina tih zaštitnih slojeva znatno je viša od duga koji dospijeva unutar jedne godine i rezervi potrebnih za upravljanje mogućim šokovima likvidnosti.

Omjer 3. faze prema MSFI 9 bio je 5,3 posto na kraju prvog kvartala, podupirući marginalno povećanje u odnosu na prethodni kvartal. Osim Rusije i Ukrajine, u svim ostalim članicama grupe došlo je do smanjenja omjera 3. faze na kvartalnoj razini. Konsolidirani omjer 2. faze iznosio je 11,7% na kraju 2. kvartala. Vlastita pokrivenost izloženosti 3. faze bila je 65,4 posto. Na kraju 2. kvartala 2022. samo je Mađarska sa značajnim količinama sudjelovala u moratoriju plaćanja, ali čak i tamo je stopa sudjelovanja bila minimalna: u OTP Coreu 3,7% bruto volumena kredita bilo je pod moratorijem, dok je u Merkantil grupi stopa bila 1,4 %.

Tagovi: OTP bank, OTP banka, OTP Core, Ukrajina, Rusija
PROČITAJ I OVO
Uvođenjem eura dolazi i do promjena u kreditima
KREDITI
Uvođenjem eura dolazi i do promjena u kreditima
ZAGREB - Nastavljajući prilagodbu zakonodavstva zbog uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj s početkom iduće godine, Vlada je s ovotjedne sjednice Saboru poslala prijedloge izmjena Zakona o potrošačkim kreditima i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, koje promjene donose i kod parametara za promjenjive kamatne stope.
Commerzbank zatvara još 50 poslovnica u Njemačkoj
ZATVARANJE
Commerzbank zatvara još 50 poslovnica u Njemačkoj
FRANKFURT - Njemačka banka Commerzbank planira smanjiti broj podružnica u Njemačkoj s 450 na nešto više od 400.
UniCredit kupio Allianzov udjel u Zagrebačkoj banci
PARTNERI
UniCredit kupio Allianzov udjel u Zagrebačkoj banci
ZAGREB - UniCredit i Allianz objavljuju da su potpisali okvirni ugovor i dva dodatna ugovora o kupoprodaji udjela u Zagrebačkoj banci, s namjerom da otpuste svoje izravne i neizravne dioničke udjele.
Financijske institucije i korporacije imat će važnu ulogu u ESG revoluciji
KONFERENCIJE
Financijske institucije i korporacije imat će važnu ulogu u ESG revoluciji
ZAGREB – U organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) i pod pokroviteljstvom Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. održana je konferencija „Pridružite se ESG revoluciji“.
Njemačke banke uglavnom otporne na krizu
OTPORNOST
Njemačke banke uglavnom otporne na krizu
BERLIN - Njemačke banke i štedionice uglavnom su otporne na krizu, objavile su nadzorne institucije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE