Perko: 2. siječnja trebalo bi sve funkcionirati u svim bankama

- Puno je izazova, prelazimo u najtežu fazu prelaska s kune na euro. U ovim zadnjim trenucima banke imaju jako puno paralelnih poslova. Osim prelaska, imamo konverziju kredita, depozita, platni promet, a uz sve to moramo, naravno, držati i najviše sigurnosne standarde, rekla je.

- Što se tiče samog prelaska u novogodišnjoj noći, neko kraće vrijeme kreditne kartice neće raditi, malo dulje neće raditi debitne kartice. Govorimo o satima, ne o danima. Tako da oni koji planiraju imati neke transakcije tijekom te noći, neka se opskrbe gotovinom. Tijekom dana 1. siječnja polagano će se u funkciju vratiti internetsko bankarstvo i platni promet. Već 2. siječnja trebalo bi sve funkcionirati u svim bankama, istaknula je.

Potvrdila je da su bankomati u posebnom režimu od 15. prosinca do 15. siječnja.

- Bankomati se postupno gase kako bi se mogli pripremiti za euro. Neko prolazno vrijeme mjerimo početkom godine. Od ukupno 4000 bankomata, 1300 bi ih trebalo biti aktivno 31. prosinca koji daju kune. Od 1. siječnja trebalo bi biti aktivno 2700 bankomata koji će davati eure. U ovom prijelaznom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja građani mogu dignuti na bilo kojem bankomatu debitnim karticama gotovinu bez naknade. Na karti bankomata, na stranici HUB-a, pokazuje se koji su bankomati aktivni, istaknula je.

- Dvije su granice za besplatnu zamjenu valute na bankama - vremenska i količinska. Još cijelu godinu 2023. će se moći bez naknade kune mijenjati u eure. Količinska granica je 100 komada novčanica i 100 komada kovanica. Za više će se naplaćivati naknada ili neće, ovisno o pojedinoj politici poslovne banke, rekla je.

- Devizni računi ostaju, jedino što se mijenja automatizmom je da se na kunskim računima prebacuje iznos kuna automatski u eure. Dakle, kunski račun postaje eurski, multivalutni ostaje multivalutni. Kod nekih banaka gdje je isti IBAN kod kunskih i multivalutnih danas - oni će se spajati, kazala je.

- Oni kojima devizni račun više ne treba, imaju 60 dana da bez naknade zatvore račun, istaknula je.

- Krediti se automatikom prebacuju u eure. Sljedeće rate stižu u eurima i tu ne bi trebalo biti problema. Banke su poslale svojim korisnicima obavijesti, rekla je.

- Mi smo u jednom procesu rasta kamatnih stopa koji traje već dulje vrijeme. U 2022. godini Europska središnja banka je već 4. put podignula kamatnu stopu. Prošli tjedan zadnji put za 50 baznih bodova. Najave su da će vrlo vjerojatno biti i dalje rasta kamatnih stopa. Ništa se krucijalno s Novom godinom ne mijenja. Ovo je samo jedan kontinuitet. Kod nas je samo ublažen rast kamatnih stopa zbog efekta uvođenja eura. To je još jedna prednost uvođenja eura u Hrvatskoj. Kamatne stope sad rastu blažim intenzitetom. Ono što građani mogu očekivati je da su oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu u sigurnoj zoni, ne događa se ništa. Od onih s promjenjivom kamatnom stopom, njih je oko 36 posto, najgore će proći oni kojima je kamatna stopa vezana za Euribor. Oni bi možda mogli razmisliti o prelasku na fiksnu kamatnu stopu. Potražnja kredita je i dalje na manje-više jednakoj razini. No, naravno, sve ovisi o budućim trendovima, zaključila je Perko.