GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Poljske banke strahuju od ishoda spora o kreditima u francima

Poljske banke strahuju od ishoda spora o kreditima u francima
STRAHOVANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.04.2021 / 12:32
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
VARŠAVA - Dok su druge europske zemlje nekako sredile problem kredita vezanih uz švicarski franak, Poljsku tek čeka konačna odluka: koje kamate će važiti? To bi mogao biti težak udarac čitavom poljskom gospodarstvu.

Kao i mnogi drugi u zemljama istočne i središnje Europe, tako se i tisuće Poljaka prije dvadesetak godina pomamilo na kredite "u švicarcima", dakle u švicarskim francima ili vezanima za tu valutu. Motiv je bio jasan: još 2008. je kamata na kredite u poljskim zlotima bila 8,7%, za "švicarske" kredite samo 4,4%.

Ali pogotovo nakon što je švicarski franak 2015. prestao biti vezan na vrijednost eura, svi ti korisnici kredita su se našli u teškim nevoljama. Hrvatska, Mađarska i mnoge druge zemlje su već nekako riješile taj problem, a i za slučaj poljskih zajmoprimaca postoji presuda Europskog suda ECJ od 2019. po kojoj im banke moraju ponuditi konverziju u lokalnu valutu. Na tisuće ih je to već učinilo, ali to nije smanjilo nego čak povećalo broj sudskih parnica: od 2017. do 2019. je bilo 21.000 parnica, prošle godine je broj sporova narastao na 34.000.

Jer Poljsku još čeka konačno pitanje: po kojim kamatama će onda biti obračunati ti krediti? Po kamati kakva i piše u ugovoru o kreditu, dakle vezanim za Libor švicarskog franka ili i oni onda trebaju platiti kamate izračunate po WIBOR-u (Warsaw Interbank Offer Rate)? I u kojem vremenskom razdoblju?

Tek sredinom travnja se očekuje odluka poljskog Vrhovnog suda, ali ona bi mogla biti kobna za čitav bankarski sektor te zemlje: "Mislim da su odgovori na ta dva pitanja - ograničavanje vremenskog razdoblja i kompenzacija za izdani kapital - najvažnija", kaže Michal Kacmarzky, pravnik u odvjetničkom uredu Consilius Adwokaci i Radacy Prawni. "Ako bi odgovor bio nepovoljan za banke, to bi moglo izazvati potres bankovnog sustava i možda čitavog gospodarstva", kaže Kacmarzky. Jer po procjeni stručnjaka, tu je riječ o gubitku negdje između 35 milijardi i čak 235 milijardi poljskih zlotija (7,65 milijardi i 51,3 milijarde €)

Kod tako gigantskih iznosa su se i banke do sad pokazale izrazito nevoljne naći neki kompromis. Jer to je problem koji još uvijek nije nestao: vrhunac kredita izdanih ili vezanih uz devize je bio 2011. kad je tako bilo plasirano 198 milijardi poljskih zlotija kredita, ali i koncem 2020. je to još bilo 119 milijardi zlotija. Preko 430 tisuća kućanstava i sad ima kredite u "švicarcima" ili vezanima uz franak u ukupnom volumenu od oko 23,3 milijarde eura.

Kako se čini, banke ipak neće biti dovedene u tolike nevolje: i poljski Ured za financijski nadzor (KNF, Komisja Nadzoru Finansowego) predlaže da se zajmoprimcima "u švicarcima" onda i kamate obračunaju kao da su primili kredit u nacionalnoj valuti, makar bi i to značio gubitak između 30 i 60 milijardi zlotija kako je izračunala banka ING.

To vjeruje i Piotr Bialowolski, izvanredni profesor na Višoj bankovnoj školi (Wyższa Szkoła Bankowa) jer je rješenje tog pitanja bilo i obećanje vladajuće stranke PiS:

"Takva potencijalna odluka je i neka vrsta kompromisa koji izgleda pošten prema drugima koji su uzeli kredite, osobito onima koji su ih uzeli u zlotijima. Neće dati nikakvu prednost onima koji su uzeli kredite u švicarskim francima, nego će samo izjednačiti pravila igre za sve", misli profesor.

Ipak, banke koje djeluju u Poljskoj se već pripremaju na značajne iznose koje će odlukom Vrhovnog suda na koncu morati otpisati. No i tu profesor ne misli kako će biti sve tako crno, jer za banke bi bilo najgore da baš svi zajmoprimci odjednom likvidiraju svoje kredite prema odredbama suda. A to se sigurno neće dogoditi: "Takva odluka neće predstavljati rizik za bankovni sektor, nego će vjerojatnije tek smanjiti zaduženje zajmoprimaca. Ali većina njih neće biti u stanju ili neće željeti odmah otplatiti čitav kredit tako da će ti krediti ostati izvor zarade bankama i u godinama koje dolaze."

On ne strahuje niti da će to izazvati ozbiljnije poteškoće poljskom gospodarstvu, odnosno one neće biti veće od posljedica ove pandemije jer je poljski zloti ionako na najnižoj vrijednosti u posljednjih 12 godina. Ali Bialowolski tvrdi kako su banke koje su aktivne u Poljskoj među najstabilnijima u Europi, a taj gubitak će se tim reprogramiranjem ionako "razvodniti" kroz više godina. No ipak misli da će biti posljedica jer će najvjerojatnije pasti vrijednost dionica tih banaka.

Tagovi: poljske banke, krediti u francima, WIBOR, Warsaw Interbank Offer Rate, krediti u švicarcima
PROČITAJ I OVO
Štednja građana u Crnoj Gori 1,8 milijardi eura
ŠTEDNJA
Štednja građana u Crnoj Gori 1,8 milijardi eura
PODGORICA - Štednja građana u Crnoj Gori povećana je za 70,4 miliona eura i na kraju marta je iznosila 1,8 milijardi eura, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).
Addiko bank ostvarila dobit u prvom kvartalu 2021.
U PLUSU
Addiko bank ostvarila dobit u prvom kvartalu 2021.
BEČ - Addiko bank AG ostvarila je dobit od 5,0 milijuna eura nakon oporezivanja u prvom kvartalu 2021. godine, nakon minusa od 8,4 milijuna eura u istom kvartalu prethodne godine.
Snažan skok dobiti NLB-a u prvom kvartalu
UZLET
Snažan skok dobiti NLB-a u prvom kvartalu
LJUBLJANA - U prva tri mjeseca ove godine NLB je ostvarila neto dobit od 64,6 milijuna eura, što je 3,5 puta više u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.
Malezija tuži Deutsche Bank, JP Morgan i Coutts za krađu milijardi iz državnog fonda
TUŽBA
Malezija tuži Deutsche Bank, JP Morgan i Coutts za krađu milijardi iz državnog fonda
KUALA LUMPUR - Ugašeni malezijski stabilizacijski fond 1MDB podnio je tužbu protiv Deutsche Banka, J.P. Morgana i Couttsa, tražeći povrat nekoliko milijardi dolara ukradenih u korupcionaškom skandalu, priopćilo je malezijsko ministarstvo financija.
Koliko su hrvatske banke spremne za zelenu tranziciju?
SPREMNOST
Koliko su hrvatske banke spremne za zelenu tranziciju?
ZAGREB - Promjena klime je i na najvišoj političkoj razini prepoznata kao jedan o ključnih problema današnjice. Zašto onda banke u Hrvatskoj i dalje zanemaruju potrebu transformacije poslovanja prema ekološki održivoj ekonomiji?
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE