Profitabilnost slovenskih banaka nastavila se smanjivati

Gotovo sve banke pokazale su rast troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja. Kreditiranje domaćinstava povećalo se u srpnju, dok se pad kredita poduzećima nastavio, ali manje intenzivno nego u drugom tromjesečju.

Dobit prije oporezivanja u prvih sedam mjeseci iznosila je 154 milijuna eura, što je trećina dobiti koju su banke ostvarile u istom razdoblju prošle godine. Sa smanjenjem kreditne aktivnosti i velikim opsegom likvidnih ulaganja s niskim prinosom, neto prihod od kamata banaka opao je za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi Banka Slovenije u svom najnovijem izvješću o poslovanju banaka.

Neto prihod od kamata banaka zaostajao je za četvrtinu za istim razdobljem prošle godine. Do srpnja su gotovo sve banke zabilježile rast troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja koji su na razini bankovnog sustava iznosili 107 milijuna eura, odnosno 15,6 posto ostvarenog prihoda, navodi STA.

U srpnju se bilančni udio bankarskog sustava povećao za 507 milijuna eura na 43,7 milijardi eura i bio je 7,8 posto veći nego prije godinu dana. Banke su povećale svoja ulaganja u vrijednosne papire i stanja kod središnje banke, dok se smanjilo kreditiranje nebankarskog sektora.

Pad kredita nebankarskom sektoru nastavio se u srpnju, ali manje naglo nego prethodnih mjeseci. Međugodišnji je rast kredita nebankarskom sektoru ostao pozitivan na 1,6 posto, ali ovo je bio najniži rast od 2016. godine.

Razlog tome je, između ostalog, smanjenje kredita tvrtkama, što se donekle smirilo u srpnju. Njihov je obujam bio manji za 44 milijuna eura ili trećina prosječnog pada u drugom tromjesečju. Unatoč padu, obujam kredita tvrtkama ostao je na godišnjoj razini od 0,6 posto, na 8,9 milijardi eura, rekli su.

U srpnju su se krediti kućanstvima povećavali za 56,5 milijuna eura na mjesečnoj osnovi, uglavnom zbog rasta stambenih i ostalih kredita. povećanje negativnih stanja na transakcijskim računima kupaca. Međugodišnji rast zajmova kućanstvima i dalje je iznosio 1,8 posto, manje od trećine rasta na kraju prošle godine.

Iznadprosječni mjesečni rast od 31 milijun eura bio je prisutan kod stambenih kredita, što znači da je rast tih kredita ostao na razini od 4,3 posto na godišnjoj razini. Nakon završetka epidemije, oživjela je ponuda i potražnja na tržištu nekretnina, a daljnji rast stambenih kredita ovisit će o razvoju ekonomskih uvjeta i uvjeta na tržištu rada.

Potrošačko kreditiranje nastavilo je opadati, padajući za 3% na godišnjoj razini u srpnju.

U srpnju se nastavio trend smanjenja nekvalitetnih izloženosti banaka. Njihov je obujam iznosio 927 milijuna eura i predstavljao je 1,9% udjela. Smanjenje je prisutno u svim skupinama kupaca, osim kod obrtnika, gdje je udio porastao za 0,4 postotna boda na 4,3 posto nakon dugog razdoblja pada u srpnju.

Opseg izloženosti obrtnicima koji ne rade dobro je mali, ali oni predstavljaju skupinu s najlošijom kvalitetom portfelja. Izloženosti prema tvrtkama i dalje su 578 milijuna eura neisplative, što predstavlja 4% udjela u izloženostima prema ovom sektoru.

Udio nekvalitetnih izloženosti stabilizirao se na 2,7% za potrošačke kredite u lipnju i srpnju i za 1,7% za stambene kredite.