Prošle godine zarada šest najvećih banaka u Srbiji iznosila 1,2 milijarde eura

Prema nerevidiranim financijskim izvješćima banaka, prvih šest po imovini i dobiti prošle je godine neto zaradilo 1,19 milijardi eura, odnosno 139 milijardi dinara.

Iako je Narodna banka Srbije (NBS) prošle godine uvela ograničenja kamatnih stopa, ne samo na stambene, već i na gotovo sve ostale kredite građanima, banke su se prilično dobro snašle.

Neto dobit šest najvećih banaka, koje kontroliraju gotovo tri četvrtine bankarskog tržišta (imovine), šest je posto veća nego u 2024. To je dobar pokazatelj poslovanja i ostatka bankarskog tržišta, koje čini još 13 banaka.

Većina zarade, kao i obično, došla je od kamata. Neto prihod od kamata, kada se od prihoda od kamata oduzmu troškovi koje su banke platile za kamate, iznosio je 182 milijarde dinara. U eurima je to više od 1,5 milijardi eura. Ipak, unatoč rastu kreditne aktivnosti od čak 15 posto, neto prihod od kamata porastao je za nešto manje od jedan posto u odnosu na 2024. godinu.

Zato su banke nastavile s praksom koju su započele još u doba niskih kamatnih stopa, a to je naplaćivanje sve većih i većih provizija i naknada.

U 2025. godini šest najvećih banaka naplatilo je neto iznos od 72,7 milijardi dinara ili oko 620 milijuna eura na ime prihoda od naknada i provizija.

U odnosu na prethodnu godinu, 2024., ovi prihodi su porasli za gotovo 11 posto, a u odnosu na 2023. godinu za čak 30 posto.

Prema riječima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum Securitiesa, banke su blizu gornje granice profita od 2024. godine.

„Kamatne stope nisu nastavile rasti, ali su na dovoljno visokoj razini da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajno rasti, ušli smo u fazu sporog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova na temelju loših kredita. Dakle, banke su vjerojatno imale povrat imovine od oko 20 posto u 2025. godini, što je fantazija i dvostruko više nego u EU“, rekao je Gujaničić.

Također je istaknuo da su ograničenja kamatnih stopa koje je NBS prošle godine uvela na kredite kućanstvima postavljena na razini koja je viša od one koju su banke uglavnom već odobravale.

„To je bila više preventivna mjera kako bi se spriječio veliki porast kamatnih stopa. Bilance banaka nisu bile previše pogođene populističkom mjerom odobravanja stambenih kredita onima koji inače ne bi ispunjavali uvjete za kredite“, rekao je Gujaničić.

Prošle godine, talijanska Banca Intesa se nakon dvije godine vratila na vrh liste banaka s najvećom dobiti. Neto su, prema nerevidiranom izvještaju o dobiti, prikupile 264,9 milijuna eura. U usporedbi s 2024. godinom, dobit ove banke porasla je za 36 milijuna eura.

Austrijska Raiffeisen Bank, s neto dobiti od gotovo 248 milijuna eura, nalazi se na drugom mjestu, nakon dvije godine na čelu srbijanskog bankarskog sektora. U usporedbi s 2024. godinom, dobit ove banke smanjena je za oko 1,3 milijuna eura.

Treća je mađarska OTP banka s dobiti od 201,5 milijuna eura, što je smanjenje od 18,5 milijuna eura u odnosu na 2024. godinu. Druga talijanska banka, UniCredit, ostvarila je neto dobit od 198 milijuna eura, što je oko 2,5 milijuna manje nego godinu prije.

Na petom mjestu je slovenska NLB Komercijalna banka sa 155 milijuna, te rastom dobiti od 13,3 milijuna eura u jednoj godini.

Na šestom mjestu je jedina banka u domaćem vlasništvu u ovoj grupi, AIK banka sa 123,6 milijuna eura. Njihova dobit porasla je za čak 41 milijun eura u odnosu na 2024. godinu, iako treba podsjetiti da su u ožujku prošle godine u svoje poslovanje integrirali Eurobank Direktnu banku, koja je prethodnih godina ostvarivala dobit od oko petnaest milijuna eura.

Kamatna stopa koja uvelike određuje sve kamatne stope na dinare, referentna kamatna stopa, već je godinu i pol dana na nepromijenjenoj razini od 5,75 posto.

Gujaničić je rekao da je očito i NBS svjesna da je inflacija u Srbiji visoka i zabranjuje je jer "nije bilo prostora za njezino smanjenje".

„Europska središnja banka (ECB) u međuvremenu je prepolovila kamatnu stopu i očekuje se da će od lipnja započeti novi ciklus povećanja kamatnih stopa. Čini se da će i naša središnja banka slijediti ECB i od lipnja početi podizati kamatne stope“, rekao je Gujaničić.