GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti
BANKARSKI SEKTOR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2020 / 09:33
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Ova je kriza po mnogočemu posebna. Neki su sektori izrazito pogođeni (npr. turizam i ugostiteljstvo), dok neki drugi bilježe rast aktivnosti i zaposlenosti (npr. građevinarstvo i informacijsko-komunikacijske usluge). Slično dvojstvo se primjećuje unutar sektora banaka, piše u najnovijem izdanju HUB Pregleda.

Nastavak kreditnoga rasta i rasta omjera ukupnog kapitala, koji je dostigao povijesni maksimum od 25%, podsjećaju na pred-krizna vremena. S druge strane, oštar pad neto prihoda i dobiti podsjećaju na snagu COVID-19 recesije čiji će se utjecaj na banke očitovati punom snagom u nadolazećem razdoblju. Unatoč tome, kapitalna snaga i održavanje rasta depozita i kredita pokazuju da su banke sposobne podržati izlazak gospodarstva iz krize. U listopadu 2020. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5%. Rast je očuvan zahvaljujući brzom porastu stambenih kredita po međugodišnjoj stopi od oko 10%.

Nenamjenski gotovinski krediti koji su predvodili rast prije krize više nisu u prvom planu zbog smanjenja potražnje koje je potaknuto prirodnim oprezom građana u uvjetima COVID-19 recesije. U sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila se kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7%. Stopa rasta kredita državi zadržala se na relativno visokih 10,0%.

Usporedba tempa rasta kredita u državama članicama EU potvrđuje da se hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro. Opisani razvoj se dogodio usprkos značajnom smanjenju prihoda i dobiti banaka u Hrvatskoj. U trećem tromjesečju 2020. došlo je do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti hrvatskih banaka.

Godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je s 1,03% na 0,9%, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10% na 6,23% od drugog do trećeg tromjesečja. To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti. Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna (sada se u obračunu nalaze još dva pred-korona kvartala, Q4 2019 i Q1 2020).

Neto kamatni prihod je smanjen za 5,7% u prvih devet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veće smanjenje (-12,4%), a kada se promatra samo treće tromjesečje padovi su bili još i veći. Ukupan neto prihod iz poslovanja smanjen je za oko milijardu kuna ili 8,5%, dok je međugodišnje smanjenje samo za treći kvartal iznosilo 10,9%.

Zanimljivo je da je neto dobit pala manje u trećem tromjesečju u odnosu na devetomjesečni kumulativ (-37,5% naspram -45%). To se objašnjava usporenim tempom ispravaka vrijednosti u trećem tromjesečju (umanjenja vrijednosti koncentrirana su u prvoj polovini godine). Treba očekivati da će se trend ispravaka vrijednosti na kraju godine ubrzati, jer je primjetno kvarenje kakvoće kreditnog portfelja. Omjer loših kredita u kreditnom portfelju stanovništva dostigao je 6,73% (naspram 6,47% na kraju drugog kvartala odnosno 6,13% na kraju trećeg kvartala 2019.), dok je omjer u kreditnom portfelju poduzeća iznosio 13,18%, što je neznatno više nego na kraju drugog kvartala (13,03%) i još uvijek manje nego krajem trećeg kvartala 2019.(15,48%).

Određenu rezervu u pogledu spomenute najave omogućuje privremena relaksacija supervizorskih pravila koja je na snazi u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Time su omogućeni moratoriji i druge mjere pomoći dužnicima. Do kraja listopada banke su odobrile 78,7% zahtjeva građana mjereno ukupnim iznosom (5,2 milijarde kuna) za 22,074 klijenta. U sektoru obrta i OPG-a odobreno je 80,1% zahtjeva mjereno iznosom (950 milijuna kuna) za 1,183 klijenta, dok je u sektoru poduzeća vrijednosno odobreno najviše zahtjeva (17,3 milijarde kuna) ili 95,2% zatraženog iznosa za 2,869 korporativnih klijenata.

Tagovi: hrvatski bankarski sektor, Hrvatska udruga banaka, ukupni krediti, povrat na kapital, kamatne stope
PROČITAJ I OVO
UniCredit će novim direktorom imenovati Andreu Orcela
KARIJERE
UniCredit će novim direktorom imenovati Andreu Orcela
MILANO - Talijanska banka UniCredit imenovat će novim izvršnim direktorom Andreu Orcela, tvrde dobro obaviješteni izvori, signalizirajući tako povratak bankara koji je odigrao važnu ulogu u bančinim počecima.
Ukupni krediti stanovništvu u studenom 136,2 milijarde kuna
KREDITIRANJE
Ukupni krediti stanovništvu u studenom 136,2 milijarde kuna
ZAGREB - Ukupni krediti stanovništvu na kraju studenoga 2020. iznosili su 136,2 milijardi kuna, čime je nastavljen njihov rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini - u odnosu na listopad veći su za 0,1 posto, a u odnosu na studeni 2019. za 2,7 posto.
CBCG: Ne možemo ublažiti mjere za gotovinske kredite
MJERE
CBCG: Ne možemo ublažiti mjere za gotovinske kredite
PODGORICA - Iz nove izvršne vlasti je krajem prošle godine saopšteno da očekuju partnersku podršku vrhovne monetarne institucije da se sa sadašnjih šest godina produži na 10 godina dužina otplate novih potrošačkih kredita, a što je dogovoreno sa bankarima.
Erste građanima s područja pogođenih potresom omogućava odgodu otplate kredita do 12 mjeseci
POTEZI
Erste građanima s područja pogođenih potresom omogućava odgodu otplate kredita do 12 mjeseci
ZAGREB – Svojim klijentima, građanima s područja Sisačko-moslavačke županije, ali i okolnih županija pogođenih potresom, kojima je nekretnina u mjestu boravišta ili prebivališta oštećena, Erste banka omogućila je ugovaranje odgode otplate kredita na razdoblje od šest do 12 mjeseci.
Brodnjak: U Beogradu NLB-ov centar kompentencija za regiju
NLB
Brodnjak: U Beogradu NLB-ov centar kompentencija za regiju
LJUBLJANA - Nova ljubljanska banka će u Beogradu postaviti grupni centar kompetencija za razvoj zajedničkih IT platformi za sve banke iz sastava grupacije van Slovenije, čime će na neki način Beograd postati drugo sjedište NLB Grupacije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE