Na osnovi stanja krediti stanovništvu su nastavili snažno rasti pri čemu je dinamika u lipnju dodatno ubrzana. U odnosu na kraj lipnja 2024. godine rast promatranih kredita iznosio je 13,5% (+3,1 mlrd. eura). Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 433 mil. eura ili 1,7 %.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 12,8 mlrd. eura na kraju lipnja činili su 49,2% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te su na godišnjoj razini bili veći za 13,1% što je porast za 1,6 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu mjesec ranije. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti porasli su za 2,2%, podržani zasigurno i povoljnijim uvjetima financiranja.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 9,9 mlrd. eura ili 37,9% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021. U lipnju je ostvaren rast u odnosu na lipanj 2024. iznosio 14,2% ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je blago ubrzao na 1,4% u usporedbi s 1,2% u svibnju. Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita rezultat je realnog porasta plaća i rasta zaposlenosti što je još početkom 2023. potaknulo jačanje potrošačkog optimizma i osobne potrošnje. Novi poticaj došao je reformom plaća u javnom sektoru čiji je daljnji rast najavljen i u ovoj godini.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 713,6 mil. eura (2,7% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače 2024 godine. U lipnju je ponovno zabilježeno smanjenje, i to za 8,4% čemu je doprinio i pad na mjesečnoj razini za 1,0%.
Krediti po kreditnim karticama (2,1% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 554,4 mil. eura te su uz pad na mjesečnoj razini za 0,2% na godišnjoj razini bili viši za 44,1% (uslijed snažnog mjesečnog rasta za 45% u listopadu). Prema navodima iz središnje banke snažan rast u ovoj kategoriji kredita rezultat je preuzimanja u listopadu 2024. dijela poslovanja koji se odnosi na segment izdavanja kreditnih kartica od strane jedne kreditne institucije.
U nastupajućem razdoblju primjene mjera HNB-a očekujemo usporavanje rasta stambenih kredita. Mjere će ograničiti maksimalan iznos kredita. Budući da se nekretnine za stanovanje na lokalnom tržištu većinom kupuju bez korištenja stambenog kredita, potencijalno manji broj odobrenih kredita neće imati određujući utjecaj na formiranje potražnje, a time ni cijena na tržištu nekretnina za stanovanje. Na strani korisnika kredita, povećanje kreditne sposobnosti koja određuje i maksimalni iznos kredita ovisi o rastu primitaka, odnosno nominalnog iznosa prosječne plaće.
Izgledno je da će u drugom polugodištu stopa rasta cijena stambenih nekretnina biti viša od stope rasta plaća, što će povećati jaz između mogućeg iznosa kredita i cijene nekretnine, a time i broj odobrenih zahtjeva za stambeni kredit.
