Pored ovih direktnih efekata, pandemija je rezultirala i značajnim smanjenjima kamatnih stopa te devalvacijama valuta u nekim od glavnih tržišta RBI-a.
"RBI je ušla u pandemiju s jakom tržišnom pozicijom i stoga je postigla zadovoljavajući rezultat i pored vrlo izazovnog okruženja”, izjavio je Johann Strobl, generalni direktor RBI-a.
Uzevši u obzir preporuku ECB-a vezano za isplatu dividendi, Uprava RBI-a će predložiti Skupštini dioničara, planiranoj za 22.04.2021. godine, isplatu dividende od 0,48 eura po dionici.
"Dobro smo kapitalizirani, što nam omogućava da rastemo s našim klijentima, a našim dioničarima da sudjeluju u uspjehu RBI-a”, rekao je Strobl.
Zahvaljujući napredovanju cijepljenja protiv virusa COVID-19, djelomično popuštanje ozbiljnih ograničenja može se očekivati u drugom kvartalu 2021. godine. U kombinaciji sa rastom potražnje, kao i stimuliranjem monetarne i fiskalne politike, ovo bi trebalo rezultirati značajnim ekonomskim oporavkom tokom godine. Nakon negativnog razvoja BDP-a u svim državama Srednje i istočne Evrope u 2020. godini, Raiffeisen Research očekuje rast BDP-a od 3,7 posto u Srednoj Evropi, 4,6 posto u Jugoistočnoj Evropi, 2,4 posto u Istočnoj Europi, te 3,5 posto u Austriji u 2021. godini.
Operativni prihod smanjen je za 5 posto, na 5.195 milijuna eura, najviše pod utjecajem 5-postotnog pada neto kamatnog prihoda (3.241 milion eura) te 3-procentnog pada neto prihoda po naknadama i provizijama (1.738 miliona eura). Mjere lockdowna rezultirale su smanjenjem prihoda, posebno u drugom kvartalu, dok je neto prihod po kamatama pretrpio utjecaj nižih kamatnih stopa, uglavnom kao rezultat smanjenja ključnih kamatnih stopa na nekim tržištima. Ovo je ublaženo smanjenjem općih administrativnih troškova, također za 5 posto na 2.949 milijuna eura. Glavni faktori su bili smanjenje ostalih administrativnih troškova i valutnih efekata. Sa 56,8 posto, koeficijent trošak/prihod bio je veći za 0,3 procentualna poena nego u prethodnoj godini.
Recesija uzrokovana COVID-19 negativno je uticala na RBI, prvenstveno kroz gubitke po osnovu rezervisanja za financijsku aktivu u iznosu od 630 miliona eura, od čega se 288 milijuna eura odnosi na fazu 3, odnosno oni su u defaultu.
Sa 1,9 posto, NPE koeficijent je bio niži za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno kao rezultat povećanja obujma kredita, budući da su nekvalitetni krediti ostali gotovo stabilni zbog prodaje i isknjižavanja. Koeficijent pokrivenosti NPE porastao je za 0,5 postotnih bodova, na 61,5 procenata.