Sindikat Verdi poziva na prve nacionalne štrajkove u njemačkim privatnim bankama

To povećava pritisak uoči drugog kruga pregovora 2. studenog, nakon što poslodavci nisu dali ponudu na početku pregovora početkom listopada.

"Banke ostvaruju profit, ali kada je riječ o plaćama, i dalje duguju ponudu svojim zaposlenicima", rekao je glavni pregovarač Jan Duscheck. "Oni koji svakodnevno doprinose uspjehu industrije s pravom očekuju pošten udio."

U Hamburgu sindikat poziva na cjelodnevne štrajkove u ponedjeljak, uključujući i u poslovnicama Deutsche Bank, UniCredit i Commerzbank. Daljnje akcije sljedećeg tjedna bit će objavljene regionalno.

Poslodavci su odbacili zahtjeve kao pretjerane. Carsten Rogge-Strang, glavni izvršni direktor udruge poslodavaca AGV Banken, rekao je za dpa da očekuje da će štrajk ostati pod kontrolom i da "nema primjetnih učinaka na bankarsko poslovanje".

Dodao je da hoće li poslodavci predstaviti ponudu za plaću ovisi i o spremnosti Verdija na pregovore. Rekao je da katalog zahtjeva mora biti značajno "pojednostavljen".

Zahtjev za 6% većom plaćom

Verdi traži povećanje plaće od 6% plus 300 eura (336 dolara) više mjesečno za mlađe zaposlenike s ugovorom na 12 mjeseci. Povećanje plaća trebalo bi se odnositi i na zaposlenike plaćene iznad i izvan kolektivnog ugovora o plaćama, rekao je sindikat, ukazujući na visoke profite u bankarskom sektoru i rastuće troškove života.

Verdi je rekao da poslodavci imaju u svojim rukama da otvore put dobrom kolektivnom ugovoru ozbiljnom ponudom.

Na početku razgovora u listopadu, poslodavci su odbacili neke zahtjeve u svim područjima. Rekli su da nisu spremni pregovarati o strožim pravilima zaštite od otkaza. Tvrtkama također nisu potrebne smjernice za kolektivno pregovaranje o procesima transformacije, rekli su.

Osim povećanja plaća, Verdi želi regulirati korištenje umjetne inteligencije i zahtijeva obvezujuće sporazume o zaštiti radnih mjesta, planiranju osoblja i osposobljavanju. Zaposlenici bi također trebali imati mogućnost pretvaranja dijelova primanja u do 20 dodatnih slobodnih dana godišnje.

Poslodavci to također odbijaju. Naveli su da bi taj zahtjev značio smanjenje radnog vremena za gotovo 10 % te da bi „svako ozbiljno planiranje kadrova učinio apsurdnim”.