Slovenci sjede na više od 100 milijardi eura – sve manje novca drže samo u bankama

Svjetski dan štednje, koji ima tradiciju dugu više od 100 godina i nadzire ga međunarodna udruženja poslovnih banaka i štedionica WSBI i ESBG, obilježava se u više od 80 zemalja. Namijenjen je promicanju štednje i podizanju javne svijesti o njezinoj važnosti za postizanje višeg životnog standarda. Ističe ulogu štednje u osiguravanju financijske sigurnosti pojedinaca i kućanstava te potiče dugoročno planiranje osobnih financija.

Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana štednje, koji završava listopad kao mjesec štednje, jest da u vrijeme kada financijski sektor također obilježava sve veća digitalizacija, umjetna inteligencija i automatizirani algoritmi, ljudske odluke i savjeti temeljeni na povjerenju, razboritosti i drugim vrijednostima i dalje ostaju bitni.

Slovenska kućanstva i dalje su sklona štednji. Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, bruto stopa štednje kućanstava u Sloveniji prošle je godine iznosila 14,7 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego godinu prije. Istovremeno, bila je 2,9 postotnih bodova viša nego 2015. godine.

U razdoblju 2015.-2025. stopa štednje u Sloveniji zabilježila je izrazit vrhunac 2020. godine, kada je dosegla 22,6 posto na početku pandemije Covid-19. Od tada se smanjila na razinu između 14 i 15 posto.

Kroz sve to vrijeme stopa štednje kućanstava u Sloveniji bila je uglavnom iznad prosjeka EU. Prošle godine premašila ga je za 0,4 postotna boda, dok je bila na razini prosjeka zemalja eurozone. Najniža stopa štednje kućanstava zabilježena je prošle godine u Italiji s 10,8 posto, a najviša u Češkoj s 19,2 posto, koja je zamijenila Njemačku na vrhu, povećao se za 0,9 postotnih bodova. S druge strane, u eurozoni dug se smanjio za 2,1 postotni bod i dosegnuo 77,5 posto.

Financijska imovina slovenskih kućanstava značajno se povećava zbog povećanja raspoloživog dohotka i u svjetlu značajnog rasta vrijednosti dionica i uzajamnih fondova. Prema podacima Banke Slovenije, koje je također sažeo Statistički zavod prije Svjetskog dana štednje, vrijednost imovine, koja uključuje gotovinu, depozite, dionice i druga financijska ulaganja, krajem prošle godine iznosila je 96,1 milijardu eura, što je povećanje od 8,9 milijardi eura, odnosno približno desetinu, u odnosu na prethodnu godinu.

Osim toga, financijska imovina kućanstava ove je godine porasla. Na kraju drugog tromjesečja iznosila je 100,4 milijarde eura i povećala se za 9,8 milijardi eura ili gotovo 11 posto u jednoj godini. To predstavlja najveći porast ikad.

Slovenska kućanstva se i dalje najviše oslanjaju na gotovinske depozite prilikom štednje. Međutim, zbog određenih mjera koje je država poduzela kako bi potaknula ulaganja na tržištu kapitala i uglavnom zbog rasta vrijednosti dionica i investicijskih bodova, ulaganja u vlasnički kapital i fondove preuzela su primat u ukupnoj vrijednosti financijske imovine.

Krajem prve polovice ove godine ulaganja u dionice i ostali vlasnički kapital te u investicijske fondove predstavljala su 38,5 posto ukupne vrijednosti imovine, dok su gotovinski depoziti činili 33,6 posto. Po važnosti slijede osiguranja i mirovinski programi s oko 11 posto, gotovina s 8,5 posto i dužnički vrijednosni papiri s oko pet posto.

Struktura financijske imovine kućanstava tako se približava prosjeku eurozone, iako još uvijek znatno odstupa u pogledu važnosti osiguranja i mirovinskih programa, budući da je individualna mirovinska štednja puno više uspostavljena u većem dijelu EU. U eurozoni osiguranje i mirovinski programi predstavljaju oko četvrtinu sve financijske imovine kućanstava.

Financijska imovina kućanstava znatno premašuje njihove obveze. Na kraju prve polovice ove godine iznosili su 20,4 milijarde eura i u prošloj godini povećali su se za 1,3 milijarde eura ili oko sedam posto. Zaduženja su porasla za 1,4 milijarde eura ili osam posto i dosegla 18,2 milijarde eura. Od toga je 84 posto kredita uzeto od domaćih banaka, a 10 posto od ostalih financijskih posrednika. Uz snažan rast i stambenih i potrošačkih kredita, dugoročni krediti snažno su u prvom planu.

Višak financijske imovine nad obvezama kućanstava tako se povećao za 8,5 milijardi eura ili 12 posto i dosegao 80,1 milijardu eura.

Unatoč blagom porastu zaduženosti, slovenska kućanstva ostaju znatno manje zadužena od prosjeka eurozone. Zaduženost kućanstava u Sloveniji, mjerena omjerom financijskih obveza iz kredita i bruto raspoloživog dohotka, prošle je godine iznosila 41,2 posto. U usporedbi s prethodnom godinom,